Dragi Limundovci, ukoliko ne stignete da dopunite svoj Limundo račun pre praznika, to možete učiniti i u periodu kada ne bude radio platni promet svojom platnom karticom.

Kad su granice samo tarabe, Melanija Mikeš

31 pregled
0 želi ovaj predmet

Kad su granice samo tarabe, Melanija Mikeš

Cena: 990 RSD

Kupi odmah

Cena Vam je previsoka? Dajte svoju ponudu za predmet!

Saznajte više o Limundo zaštiti

Prodavac

tasicmarko

tasicmarko

(9.644)

100% pozitivnih ocena u poslednjih 12 meseci

48.924 pozitivnih ocena

Leskovac, Jablanički okrug, Srbija

Svi predmeti prodavca

Detalji predmeta

  • Stanje Polovno

Аутор - особа Mikes, Melánia, 1924-2007 = Микеш, Меланија, 1924-2007
Наслов Kad su granice samo tarabe : istraživanja višejezičnosti u Vojvodini / Melanija Mikeš
Врста грађе књига
Језик српски
Година 2001
Издавање и производња Novi Sad : Jugoslovensko društvo za primenjenu lingvistiku : Futura publikacije, 2001 (Novi Sad : Futura publikacije)
Физички опис 78 str. : ilustr. ; 24 cm
Други аутори - особа Vlahović, Plemenka, 1931- = Влаховић, Племенка, 1931-
ISBN (Broš.)
Напомене Tiraž 300
Iz recenzije prof. dr Plemenke Vlahović: str. [79].
Bibliografija: str. 77-78.
Предметне одреднице Вишејезичност -- Војводина
Војводина
Melanija Mikeš

Чланак
Разговор

Ћир./lat.
Читај
Уреди
Уреди извор
Историја

Алатке
С Википедије, слободне енциклопедије
Melanija Mikeš (Novi Sad, 31. jul 1924 — Novi Sad, 1. februar 2007) jugoslovenska je i srpska lingvistkinja. Proučavala je procese usvajanja jezika kod višejezične dece i učenje stranih jezika. Značaјno je doprinela razvoju psiholingvističkih i sociolingvističkih proučavanja razvoja govora, dvojezičnosti i višejezičnosti. Radila je kao redovna profesorka na Institutu za hungarologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu do dolaska u penziju 1989, ali se istraživanjima dvojezičnosti bavila sve do kraja svog života.

Obrazovanje
Melanija Mikeš je rođena 31. jula 1924. u Novom Sadu. Pohađala je osnovnu školu i gimnaziju u Novom Sadu. Tu uči mađarski jezik, a privatno francuski i engleski. Studirala je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu na tropredmetnoj filološkoj grupi za engleski jezik i književnost, francuski jezik i književnost i nemački jezik i jugoslovensku književnost. Za diplomski rad iz engleske književnosti i za seminarski rad iz francuske stilistike dobila je nagradu kao jednа od najboljih studentkinja prof. Petra Skoka. Posle diplomiranja 1951. godine provodila je školsku 1951/52. godinu na fakultetu u Ženevi, slušala jednosemestralni seminar francuskog jezika i dobila Certificat d΄ études françaises. Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu 1965. branila je doktorat pod nazivom Glasovni razvoj govora dvojezične dece.[1]

Umrla je 1. januara 2007. u rodnom gradu.

Profesionalna karijera
Melanija Mikeš je predavala nemački i engleski jezik od 1952. do 1957. u gimnaziji u Senti, od 1957. do 1961. u Gimnaziji „Branko Radičević” u Sremskim Karlovcima, a od 1961. do 1969. u Srednjoškolskom medicinskom centru u Novom Sadu.[1]

Na Institu za hungarologiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu (kasnije Institutu za mađarski jezik, književnost i hungarološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Novom Sadu) zaposlila se 1969. i tu je radila sve do odlaska u penziju 1989. godine. Najpre je stekla zvanje naučne saradnice, pa naučne savetnice, a potom i redovne profesorice.[1]

Bila je predsednica Društva za primenjenu lingvistiku Jugoslavije od njegovog osnivanja 1973. godine.[2]

Godine 2000, izabrana je za člana Evropske akademije nauka i umetnosti sa sedištem u Salcburgu.[2]

Naučnoistraživački i pedagoški rad
Melanija Mikeš je svoj stručni i naučnoistraživački rad u početku usredsredila na proces učenja stranih jezika i na usvajanje jezika. Sistematski je pratila i registrovala govor svoje dece koja u porodici istovremeno usvajaju srpskohrvatski i mađarski jezik. Polazeći od literature o dečjem govoru, ispitivala je razvoj glasova, gramatičkih kategorija, sintaksičkih struktura i leksike u govoru svoje dvojezične dece, a kasnije i svoje dvojezične i trojezične unučadi.

Takođe se bavila kontrastivnim istraživanjima mađarskog i srpskohrvatskog jezika, opštim teorijskim i metodološkim pitanjima kontrastivne lingvistike i primeni kontrastivne analize u nastavi jezika i obučavanju prevodilaca, kao i psiho i sociolingvističkim istraživanjima dvojezičnosti i višejezičnosti. Od 1971. do 1975. rukovodi istraživanjima dečjeg govora u Institutu za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Projekat „Istraživanja savremenog mađarskog jezika i mađarsko-srpskohrvatske dvojezičnosti” vodila je od 1974. do 1983. Takođe je uređivala seriju Kontrastivna gramatika srpskohrvatskog i mađarskog jezika, objavljenu u šest svezaka na srpskohrvatskom i mađarskom jezicima. Pritom je sarađivala sa stručnjacima za oba jezika. Na postdiplomskim studijama 1979/80. i 1981/82. držala je kurs kontrastivne gramatike srpskohrvatskog i mađarskog jezika. Bila je mentorka u izradi više magistarskih radova, pomagala je mladim naučnim radnicima i okupljala mnoge saradnike u naučnim istraživanjima. Imala je mnoge radovi u koautorstvu.[2]

Sa Prosvetno-pedagoškim zavodom u Subotici i sa Centrom za usavršavanje nastavnika Pokrajinskog zavoda za unapređenje opšteg i stručnog obrazovanja u okviru nastave stranih jezika sarađivala je od 1962.u rešavanju teorijskih i praktičnih problema učenja jezika u predškolskim ustanovama.

Kao predsednica Društva za primenjenu lingvistiku Jugoslavije od njegovog osnivanja sarađivala je sa stručnjacima za jezik u obrazovnim i naučnim institutima u svim većim jugoslovenskim centrima, što je doprininelo radu Društva.

Ѕvoj naučnoistraživačku delatnost Melanija Mikeš nastavila je i nakon odlaska u penziju. Usmerila se na dalja psiholingvistička i sociolingvistička ispitivanja različitih aspekata rane dvojezičnosti i višejezičnosti i na organizovanje dvojezičnog vaspitanja i obrazovanja predškolske i školske dece. U tom periodu su nastale i neke od njenih najznačajnijih knjiga posvećenih problemu dvojezičnosti.[2]

U saradnji sa Pedagoškim zavodom Vojvodine kreirala je program „Razvijanje i negovanje maternjeg i nematernjeg jezika i interkulturalnosti kod dece u Vojvodini” i rukovodila je njegovom realizacijom, višestruko se angažujući u radu sa vaspitačima u dečjim vrtićima i osnovnim školama u Novom Sadu i mnogim drugim vojvođanskim mestima. U okviru ovog projekta objavila je sa saradnicima pet priručnika na srpskohrvatskom, mađarskom, slovačkom, rusinskom i rumunskom jeziku. Ovi priručnici predstavljaju sažetak njenog proučavanja dečjeg govora, višejezičnosti i dvojezičnosti i objedinjuju teoriju i praksu.[2]

Bibliografija (izbor)
Čuvari jezika. Priručnik za rad sa predškolskom decom na jezicima nacionalnih manjina. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. 1996.
Dete u višejezičnoj zajednici. U: Ka jeziku mira (ed. B. Jakšić). Beograd: Forum za etničke odnose. 1996.
Jezički snobizam i dalje buja. Jezik danas 10. Novi Sad: Matica srpska. 1999.
Kad su granice samo tarabe: istraživanja višejezičnosti u Vojvodini. Novi Sad: Jugoslovensko društvo za primenjenu lingvistiku, Futura publikacije. 2001.
Közvélemény-kutatás a magyar nyelvről és használatáról. Tanulmányok (Különszám): 11. Élőnyelvi Konferencia. Az Újvidéki Egyetem Bölcsészettudományi Karának Magyar Tanszéke. Novi Sad: Filozofski fakultet. (koautorstvo: Jutka Bálizs). Mali jezikoslovci. 2001.
Razvijanje komunikativnih veština na nematernjem jeziku. Priručnik za prosvetne radnike u predškolskim ustanovama i osnovnim školama. Novi Sad: Futura publikacije. 2003.
Játsszunk, énekeljünk magyarul!: tevékenységek nem magyar anyanyelvű gyermekek részére: pedagógusok kézikönyve. Szabadka: Magyarságkutató Tudományos Társaság (koautorstvo: Jutka Bálizs), 2004.
Mali jezikoslovci se igraju i pevaju: razvijanje komunikativnih veština na nematernjem jeziku: priručnik za prosvetne radnike u predškolskim ustanovama. Novi Sad: Pedagoški zavod Vojvodine. 2005.
Уплїв сербского язика на морфосинтаксичну структуру руского язика. Шветлосц. Рок 43, ч. 4. Нови Сад: Руске слово. (koautorstvo: Julijan Ramač), 2005.
Program i metodička uputstva za nastavu srpskog kao nematernjeg jezika u prvom i drugom razredu osnovne škole u odeljenjima sa nastavom na maternjem jeziku nacionalnih manjina. Novi Sad: Pedagoški zavod Vojvodine, 2006.
Mali jezikoslovci su krenuli u školu: priručnik za srpski kao nematernji jezik: za prvi i drugi razred osnovne škole primenom komunikativno iskustvenog metoda. Novi Sad: Pedagoški zavod Vojvodine, 2008. (koautorstvo: Jutka Baliž, Klara Čeh, Ibolja Farkaš, Elvira Homolja, Valerija Juhas, Lenka Erdelj, Danijela Stanojević)
Mali jezikoslovci u vrtiću: razvijanje komunikativnih veština na nematernjem jeziku. Novi Sad: Pedagoški zavod Vojvodine, 2008.
Reference
„Melanija (1924)”, u: Savić, Svenka ur., Profesorke Univerziteta u Novom Sadu: životne priče, Ženske studije i istraživanja i Futura publikacije, Novi Sad, 2015, str. 63-78.
Vlahović, Plamenka „Biografija prof. dr Melanije Mikeš”, u: Višejezički svet Melanje Mikeš: zbornik u čast Melanije Mikeš, (ur. Plemenka Vlahović, Ranko Bugarski i Vera Vasić, Filozofski fakultet i Društvo za primenjenu lingvistiku Srbije, Novi Sad, 2009, 13-15 str.

Uslovi prodaje prodavca

  • Plaćanje Tekući račun (pre slanja)
  • Slanje Pošta

RASPRODAJA KNJIGA PO POČETNOJ CENI OD 10 din!!! Naći ćete ih tako što kliknete na sve moje predmete, pa u meniju način kupovine SELEKTUJTE KVADRATIĆ AUKCIJA, i prikazaće Vam se svi predmeti sa početnom cenom od 10din.

Dodatno kada Vam se otvore aukcije kliknite na SORTIRAJ PO, pa izaberite ISTEKU NAJSKORIJE, i dobićete listu aukcija sa početnom od 10 dinara, po vremenu isteka.

Zbog perioda praznika vreme za realizovanje kupoprodaje može da se produži na do 20 dana.

Prodavac

tasicmarko
tasicmarko (9.644)

100% pozitivnih ocena u poslednjih 12 meseci

48.924 pozitivnih ocena

Leskovac, Jablanički okrug, Srbija

Svi predmeti prodavca
Predmet: 129314045