Detalji predmeta

• Stanje Polovno

Аутор - особа Solar, Milivoj
Наслов Uvod u filozofiju književnosti / Milivoj Solar
Врста грађе есеј
Језик хрватски
Година 1978
Издавање и производња Zagreb : Studentski centar Sveučilišta, 1978 (Varaždin : Varteks)
Физички опис 168 str. ; 24 cm
Збирка Biblioteka ; 26
ISBN (Broš.)
Напомене O autoru: str. 166
Napomene i bibliografske reference uz tekst
Registar.
Предметне одреднице Књижевност – Филозофија
УДК 82.0:1

Premda će u svom `Uvodu u filozofiju književnosti` napisati kako se u tim raspravama `ne pokušava nigdje pomiriti filozofiranje o književnosti sa znanošću o književnosti`, činjenica je da je prof. dr. Milivoj Solar (1936.), redoviti profesor na Odsjeku za komparativnu književnost zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, pionir među hrvatskim proučavateljima književnosti koji je u svom predavačkom radu i u svojoj znanstvenoj esejistici ravnopravno tretirao filozofsko promišljanje književnih fenomena s teorijom književnosti i sjajnim uvidom u književnopovijesne procese.

Milivoj Solar
Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigacijuIdi na pretragu
Milivoj Solar

Milivoj Solar
Milivoj Solar (Koprivnica 8. 4. 1936.) je hrvatski teoretičar književnosti, akademik

Doktorirao 1964. disertacijom o Franu Galoviću na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Redovni profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, njegova knjiga Teorija književnosti. prvi put je izdana 1976., 20-ti put 2005.

Od godine 1987. do 1990. bio je republički sekretar za kulturu SR Hrvatske.

Akademik od 17. 6. 2008..

Djela
Pitanja poetike, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
Ideja i priča, Liber, Zagreb, 1974.
Književna kritika i filozofija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1976.
Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1976.
Uvod u filozofiju književnosti, Teka, Zagreb, 1978.
Smrt Sancha Panze, MH, Zagreb, 1981.
Suvremena svjetska književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
Mit o avangardi i mit o dekadenciji, Nolit, Beograd, 1985.
Eseji o fragmentima, Prosveta, Beograd, 1985.
Filozofija književnosti, Liber, Zagreb, 1985.
Roman i mit, August Cesarec, Zagreb, 1988.
Teorija proze, SNL, Zagreb, 1989.
Laka i teška književnost, MH, Zagreb, 1995.
Vježbe tumačenja. Interpretacije lirskih pjesama, MH, Zagreb, 1997.
Edipova braća i sinovi, Naprijed, Zagreb, 1998.
Granice znanosti o književnosti , Zagreb : Naklada Pavičić, 2000.
Povijest svjetske književnosti: kratki pregled , Zagreb : Golden marketing, 2003.
Predavanja o lošem ukusu: obrana estetičkog uma, Zagreb: Politička kultura, 2004.
Ideja i priča (Izabrana djela 1), Zagreb: Golden marketing - tehnička knjiga, 2004.
Uvod u filozofiju književnosti (Izabrana djela 2), Zagreb: Golden marketing - tehnička knjiga, 2004.
Retorika postmoderne, Zagreb: MH, 2005.
[sakrij]vru
Godišnje nagrade Vladimir Nazor za književnost
Za književnost
1959. Vesna Parun • 1962. Petar Šegedin • 1964. Dobriša Cesarić i Jure Kaštelan • 1965. Ranko Marinković • 1966. Jure Franičević-Pločar • 1968. Slobodan Novak • 1969. Krsto Špoljar • 1970. Stanko Lasić i Antun Šoljan • 1971. Oto Šolc • 1972. Nikola Milićević i Svetozar Petrović • 1973. Živko Jeličić • 1974. Marin Franičević • 1975. Vesna Krmpotić i Predrag Matvejević • 1976. Zvane Črnja i Milivoj Solar • 1978. Drago Kekanović i Milivoj Slaviček • 1979. Ivan Katušić i Miroslav Slavko Mađer • 1980. Tito Bilopavlović i Nikica Petrak • 1981. Ivan Slamnig i Danijel Dragojević • 1983. Zvonko Maković • 1984. Luko Paljetak • 1985. Nedjeljko Fabrio i Zvonimir Majdak • 1986. Viktor Žmegač • 1987. Nusret Idrizović i Augustin Stipčević • 1988. Branimir Bošnjak • 1989. Zvonko Mrkonjić • 1990. Bruno Popović • 1991. Željka Čorak • 1992. Slavko Mihalić • 1993. Sibila Petlevski • 1994. Ivan Golub • 1995. Ante Stamać • 1996. Jozo Laušić • 1997. Željko Knežević • 1998. Jakša Fiamengo • 1999. Goran Tribuson • 2000. Stanko Andrić • 2001. Drago Glamuzina • 2002. Andriana Škunca • 2003. Renato Baretić • 2004. Luko Paljetak • 2005. Delimir Rešicki • 2006. Mate Ganza • 2007. Mirko Kovač • 2008. Anka Žagar • 2009. Ivana Šojat-Kuči • 2010. Nada Gašić • 2011. Zoran Ferić • 2012. Tatjana Gromača • 2013. Milko Valent • 2014. Josip Mlakić • 2015. Delimir Rešicki • 2016. Krešimir Nemec

Za životno djelo
1962. Miroslav Krleža • 1967. Vjekoslav Kaleb i Dragutin Tadijanović • 1968. Gustav Krklec i Dobriša Cesarić • 1969. Vjekoslav Majer • 1970. Nikola Šop • 1971. Miroslav Feldman • 1972. Šime Vučetić • 1973. Novak Simić • 1974. Marijan Matković • 1975. Ranko Marinković • 1976. Vladimir Popović • 1977. Drago Ivanišević • 1978. Joža Horvat • 1979. Marin Franičević • 1980. Josip Barković • 1982. Vesna Parun • 1983. Jure Franičević-Pločar • 1984. Aleksandar Flaker i Jure Kaštelan • 1985. Mirko Božić • 1986. Vojin Jelić • 1987. Živko Jeličić • 1988. Ivan Slamnig • 1989. Slobodan Novak • 1990. Olinko Delorko • 1991. Petar Šegedin • 1992. Ivo Frangeš • 1993. Srećko Diana • 1994. Nikola Miličević • 1995. Rajmund Kupareo • 1996. Slavko Mihalić • 1997. Ivan Kušan • 1998. Miroslav Slavko Mađer • 1999. Vesna Krmpotić • 2000. Stanko Lasić • 2001. Ivo Brešan • 2002. Gajo Peleš • 2003. Viktor Žmegač • 2004. Josip Tabak • 2005. Irena Vrkljan • 2006. Miroslav Šicel • 2007. Nedjeljko Fabrio • 2008. Zvonimir Mrkonjić • 2009. Milivoj Solar • 2010. Ivan Aralica • 2011. Nikica Petrak • 2012. Luko Paljetak • 2013. Tonko Maroević • 2014. Zvonimir Majdak • 2015. Pavao Pavličić • 2016. Dubravko Jelčić