U ponedeljak 21. 9. u periodu od 7h do 8h biće izvođeni planirani radovi na sajtu, zbog čega sajt može biti privremeno nedostupan. Aukcije koje se završavaju u tom periodu biće produžene za 24h.
Аутор - особа Телечки, Иван, 1938- = Telečki, Ivan, 1938-
Наслов Сеоска газдинства, занати и трговине, кафане у бачком селу Мол : некад и сад / Иван Телечки
Остали наслови Сеоска газдинства занати и трговине кафане у бачком селу Мол
Врста грађе књига
Језик српски
Година 2023
Издање 1. изд.
Издавање и производња Нови Сад : Прометеј, 2023 (Ваљево : Топаловић)
Физички опис 171 стр. : фотогр. ; 21 cm
Други аутори - особа Обрадовић, Ненад, 1993- (аутор додатног текста)
Obradović, Nenad, 1993- (аутор додатног текста)
ISBN 978-86-515-2079-5 (брош.)
Напомене Тираж 300
Стр. 169-171: О књизи / Ненад Обрадовић
Напомене и библиографске референце уз текст
Библиографија: str. 167-168.
Предметне одреднице Мол -- Мала привреда -- 18-21. в.
УДК 33(497.113 Mol)"17/20"
Mol (mađ. Mohol) je gradsko naselje u opštini Ada, u Severnobanatskom upravnom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2022. bilo je 4.858 stanovnika.
Ovde se nalazila Rodna kuća Novaka Radonića, od spomenika kulture tu su Srpska pravoslavna crkva u Molu i Zavetni krst u Molu.
Geografski položaj
Mol je selo u središnjem delu Potisja, podignuto uz desnu obalu reke Tise, u istočnom delu Bačke, 4 kilometra južno od susednog naselja Ade, na magistralnom putu Novi Sad – Horgoš – Segedin, koji se proteže u pravcu sever-jug i od vitalnog značaja za mesto i njegove žitelje. Na pravcu istok-zapad putevi su lokalnog značaja, sem jednog letnjeg, Velikog Molskog puta, koji povezuje selo sa Obornjačom, Njegoševom i Bačkom Topolom. Molski atar je izduženog oblika i proteže se iz pravca istoka ka zapadu i pre Drugog svetskog rata bio je dug 32 kilometra, površine 25.530 jutara (14.802 hektara). Današnja površina atara iznosi 12.418 jutara. Selo se nalazi na samom istočnom delu atara, neposredno uz zapadnu obalu Tise.
Istorija
Do sredine 18. veka Mohol (Mol) je imao militarski status i u njemu su živeli pretežno Srbi graničari. Kada je novembra 1750. godine obavljeno izjašnjavanje (glasanje) iz mesta su se odlučili za provincijalni status oficiri: Dragić Karakašević hadnađ, Velimir Avramović takođe i barjaktar Ostoja Kuburin. A samo hadnađ Neđo Marković se izjasnio za militarski status i potom odselio.[1]
Demografija
U naselju Mol živi 5411 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,7 godina (39,1 kod muškaraca i 42,1 kod žena). U naselju ima 2625 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,50 (popis 2002). Stanovništvo u ovom naselju veoma je nehomogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
U ovom mestu rođeni su episkop vršački Ilarion Radonić (1871—1932), episkop gornjokarlovački Sava Trlajić (1884—1941), kao i episkop budimski Lukijan Pantelić (1950), istoričar Jovan Radonić (1873—1956), i književnici Gligorije Trlajić (1776—1811) i Pavle Ugrinov (1926—2007).
Novak Radonić (1826—1890)
Za više informacija pogledajte: Novak Radonić
Rođen je u Molu 31. marta 1826. godine, od oca Pavla i majke Ekaterine. U Molu je završio i osnovnu školu, koja danas nosi njegovo ime. Gimnazijsko školovanje je započeo u Segedinu i već tada se počeo baviti slikarstvom. Pored slikarstva bavio se i književnim radom. Tokom svog boravka u Sentomašu, dok je oslikao tamošnju crkvu, objavio je u "Danici" i članak: "Molčani i Setomašani". Umro je 1890. godine u kući svog prijatelja dr Jovana Jovanovića Zmaja.[5]
Josip Mlinko - Mimika (1876—1962)
Joca Mlinko je rođen u Subotici 3. jula 1876. godine. Završio je Vojno-dvorsku muzičku školu u Beogradu i posle toga došao u Mol. Tu je osnovao i vodio crkveno pevačko društvo pri pravoslavnoj crkvi. Takođe i tamburaško društvo "Lira". Bavio se i komponovanjem. "Kaplarsko kolo" je objavio 1893. Objavio je i "Kolo mladeži marš", "Miletića marš", "Mimikino kolo", "Bunjevačke igre"... Komponovao je i melodiju za pesmu "Što ću nane boluje mi dika", "Sve zbog tvojih poljubaca divnih"... Snimio je i veći broj gramofonskih ploča. Umro je u Molu 9. novembra 1962. godine gde je i sahranjen.[6]
Reference
Mita Kostić: "Srpska naselja u Rusiji", Beograd 1923.
„Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
„Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
„Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Telečki, Ivan (1998). Mol na Tisi. Matica srpska. str. 480. ISBN 978-86-363-0798-4.
Telečki, Ivan (1998). Mol na Tisi. Matica srpska. str. 487. ISBN 978-86-363-0798-4.
Hronika bačkog sela Mol
RASPRODAJA KNJIGA PO POČETNOJ CENI OD 10 din!!! Naći ćete ih tako što kliknete na sve moje predmete, pa u meniju način kupovine SELEKTUJTE KVADRATIĆ AUKCIJA, i prikazaće Vam se svi predmeti sa početnom cenom od 10din.
Dodatno kada Vam se otvore aukcije kliknite na SORTIRAJ PO, pa izaberite ISTEKU NAJSKORIJE, i dobićete listu aukcija sa početnom od 10 dinara, po vremenu isteka.
Zbog perioda praznika vreme za realizovanje kupoprodaje može da se produži na do 20 dana.