Detalji predmeta

• Stanje Polovno

Dobro očvuano, na poljskom jeziku

Šlesko vojvodstvo
Prijeđi na navigacijuPrijeđi na pretraživanje

Položaj vojvodstva na karti Poljske
Šlesko vojvodstvo (poljski: Województwo śląskie) je jedna od jedinica teritorijalne samouprave i administrativne podjele u Poljskoj - vojvodstava. Površine 12 333,09 km2 , obuhvaća područja Šleske nizine, Šlesko-krakovske visoravni, Ošvienćimske kotline, Zapadnobeskidskog gorja i Zapadnih Beskida. Prema povijesnoj podjeli poljskih krajeva, Šlesko vojvodstvo pokriva istočni dio Gornje Šleske i zapadni dio Malopoljske. Vojvodstvo broji oko 4,57 milijuna stanovnika te predstavlja najgušće naseljen dio Poljske s najvišim stupnjem urbanizacije. Sjedište vojvodstva su Katowice.

Šlesko vojvodstvo jedino u Poljskoj ima veći broj gradova s pravom kotara (19) nego samih kotara (17). Na području vojvodstva organizirana je Gornjošlesko-zaglenbska metropolija, zasad jedini poljski metropolitalni savez (związek metropolitalny).


Sadržaj
1 Povijest
2 Zemljopis
2.1 Upravni položaj
2.2 Zemljopisni položaj
2.3 Povijesni položaj
2.4 Topografija
3 Gradovi i mjesta
4 Administrativna podjela
5 Stanovništvo
6 Promet
6.1 Željeznički prijevoz
6.2 Zračni prijevoz
7 Znanost i obrazovanje
8 Religija
9 Izvori
Povijest
Šlesko vojvodstvo prvi put se u povijesti javlja tijekom Druge poljske republike. Tadašnje vojvodstvo imalo je veće ovlasti nego današnja poljska vojvodstva te je obuhvaćalo sve krajeve povijesne pokrajine Gornje Šleske koje su se našle u sastavu Druge republike, među kojima su Katowice, Rybnik, Pszczyna, Wodzisław Śląski, Żory, Mikołów, Tychy, Królewska Huta, Tarnowskie Góry, Miasteczko Śląskie, Woźniki, Lubliniec, Cieszyn, Skoczów, Bielsko. Za razliku od današnjih granica vojvodstva, tadašnje nisu obuhvaćale one krajeve i gradove koji su nekad pripadali Prvoj republici.

Uslijed nacističke agresije na Poljsku, 8. listopada 1939. izdan je dekret Adolfa Hitlera O podjeli i upravi istočnih krajeva. Tim je dokumentom formirana šleska administrativna jedinica sa sjedištem u Vroclavu. Godine 1941. nova administrativna podjela donijela je razbijanje Šleske provincije, a jedna od novonastalih jedinica postaje Provincija Gornja Šleska (Provinz Oberschlesien). Provincija je obuhvaćala dva okruga: Katowice i Opole.

Nakon rata formirano je Šlesko vojvodstvo s vlašću nad većinom današnjeg područja vojvodstva, bez Częstochowe, Żywca i Jaworzna, kao i područje današnjeg Opolskog vojvodstva. Godine 1950. to je vojvodstvo podijeljeno na Opolsko i Katovičko. Upravo je Katovičko vojvodstvo formiralo granice slične današnjim.

Suvremeno Šlesko vojvodstvo nastalo je 1999. godine administrativnom reformom, kada su spojena stara vojvodstva:

Katovičko (osim općina u kotarima Olkusz i Chrzanów te općine Brzeszcze u kotaru Oświęcim)
Bielsko (osim općina u kotarima Sucha, Wadowice i Oświęcim)
Čenstohovsko (osim općina koje se danas nalaze u kotarima Olesno, Pajęczno, Radomsko i Włoszczowa).
Zemljopis
Prema podacima od 1. siječnja 2014. godine, površina vojvodstva iznosi 12 333,09 km2, što predstavlja 3,9% površine Poljske.

Upravni položaj
Vojvodstvo se nalazi na jugu Poljske i dijeli granicu s:

Češkom (Moravsko-šleski kraj) u dužini od 142,9 km na jugu
Slovačkom (Žilinský kraj) u dužini od 85,3 km na jugu
te s vojvodstvima:

Malopoljskim u dužini od 273,4 km na istoku
Svetokriškim u dužini od 137,9 km na sjeveroistoku
Łódzskim u dužini od 112,6 km na sjeveru
Opolskim u dužini od 230,9 km na zapadu.
Zemljopisni položaj
Gledajući zemljopisna obilježja, Šlesko vojvodstvo pokriva Šlesku uzvisinu, Krakovsko-čenstohovsku uzvisinu, Ošvienćimsku kotlinu i Beskide. Osim toga, unutar tih regija može se izdvojiti i mikroregije kao što su Tarnogorski hrbat, Ribnička visoravan ili Raciborska kotlina.

Povijesni položaj
Šlesko vojvodstvo zauzima istočni dio Gornje Šleske te zapadni dio Malopoljske. Usto, nekoliko sjeveroistočnih općina današnjeg kotara Częstochowa te mali dijelovi kotara Kłobuck povijesno su bili dio Velikopoljske.

U današnjem vojvodstvu oko 48% površine pripada povijesnoj Gornjoj Šleskoj, 45% Malopoljskoj, a oko 7% površine čini Velikopoljska.

Samim time službeni naziv vojvodstva, kao i grb, izazivaju manje nesuglasice.

Topografija
U smjeru sjever-jug vojvodstvo se proteže u dužini od 189 kilometara, što predstavlja 1°42'19˝ zemljopisne dužine. U smjeru istok-zapad raširenost vojvodstva iznosi 138 kilometara, što predstavlja kut od 1°56'20˝.

Površinski oblik ima obilježja uzvisina i gorja. Najviša točka je vrh Góra Pięciu Kopców na nadmorskoj visini od 1534 metra.

Gradovi i mjesta
U Šleskom vojvodstvu nalazi se 71 naselje sa statusom grada, među kojima je i 19 gradova s pravima kotara. Također, u ovom vojvodstvu nalazi se najviše gradova s više od sto tisuća stanovnika. Nadalje, Šlesko je vojvodstvo jedino u Poljskoj gdje ima više gradova s pravima kotara nego samih kotara. Većina kotara je izraženo urbanizirana te nemaju jake poljoprivredne djelatnosti, već su često okarakterizirani kao "spavaonice" za veće gradove.

1. Katowice (315.996)
2. Częstochowa (246.129)
3. Sosnowiec (225.202)
4. Gliwice (199.099)
5. Zabrze (190.610)
6. Bytom (187.205)
7. Bielsko-Biała (176.678)
8. Ruda Śląska (145.929)
9. Rybnik (141.382)
10. Tychy (130.842)
11. Dąbrowa Górnicza (129.753)
12. Chorzów (114.434)
13. Jaworzno (96.051)
14. Jastrzębie-Zdrój (95.149)
15. Mysłowice (74.988)
16. Siemianowice Śląskie (72.451)
17. Żory (62.625)
18. Tarnowskie Góry (61.107)
19. Piekary Śląskie (59.494)
20. Będzin (58.659)
21. Racibórz (57.352)
22. Świętochłowice (55.172)
23. Zawiercie (52.926)
24. Wodzisław Śląski (49.319)
25. Knurów (39.823)
26. Mikołów (38.392)
27. Cieszyn (36.014)
28. Czechowice-Dziedzice (34.811)
29. Czeladź (34.173)
30. Myszków (32.830)
31. Żywiec (32.078)
32. Czerwionka-Leszczyny (28.486)
33. Pszczyna (25.621)
34. Lubliniec (24.229)
35. Rydułtowy (21.950)
36. Łaziska Górne (21.906)
37. Bieruń (19.642)
38. Pyskowice (19.127)
39. Orzesze (18.830)
40. Radlin (17.673)
41. Radzionków (17.220)
42. Lędziny (16.156)
43. Ustroń (15.420)
44. Skoczów (14.641)
45. Pszów (14.012)
46. Kłobuck (13.193)
47. Wisła (11.453)
48. Blachownia (9.863)
49. Wojkowice (9.434)
50. Poręba (8.784)
51. Kalety (8.657)
52. Imielin (7.887)
53. Miasteczko Śląskie (7.368)
54. Łazy (7.139)
55. Sławków (6.833)
56. Koniecpol (6.303)
57. Szczyrk (5.860)
58. Siewierz (5.528)
59. Kuźnia Raciborska (5.517)
60. Krzepice (4.524)
61. Ogrodzieniec (4.465)
62. Żarki (4.419)
63. Woźniki (4,410)
64. Szczekociny (3,912)
65. Toszek (3,822)
66. Strumień (3,397)
67. Wilamowice (2,818)
68. Koziegłowy (2,505)
69. Krzanowice (2,207)
70. Pilica (1,971)
71. Sośnicowice (1,747)
Administrativna podjela
Šlesko vojvodstvo čini 36 kotara (okrug, poljski powiat), od toga 19 gradskih i 17 zemljišnih, koji su potom podijeljeni na 167 općina (poljski gmina).

Naziv
poljski naziv Površina
(km²) Populacija
(2006.) Sjedište Ostali gradovi Ukupno
općina (poljski gmina)
Gradski kotari
Katowice 165 315.996 1
Częstochowa 160 246.129 1
Sosnowiec 91 225.202 1
Gliwice 134 199.099 1
Zabrze 80 190.610 1
Bytom 69 187.205 1
Bielsko-Biała 125 176.678 1
Ruda Śląska 78 145.929 1
Rybnik 148 141.382 1
Tychy 82 130.842 1
Dąbrowa Górnicza 188 129.753 1
Chorzów 33 114.434 1
Jaworzno 152 96.051 1
Jastrzębie-Zdrój 85 95.149 1
Mysłowice 66 74.988 1
Siemianowice Śląskie 25 72.451 1
Żory 65 62.625 1
Piekary Śląskie 40 59.494 1
Świętochłowice 13 55.172 1
Zemljišni kotari
Cieszyn (kotar)
powiat cieszyński 730 171.029 Cieszyn Ustroń, Skoczów, Wisła, Strumień 12
Wodzisław (kotar)
powiat wodzisławski 287 155.228 Wodzisław Śląski Rydułtowy, Radlin, Pszów 9
Będzin (kotar)
powiat będziński 368 151.122 Będzin Czeladź, Wojkowice, Sławków, Siewierz 8
Bielsko (kotar)
powiat bielski 457 150.764 Bielsko-Biała * Czechowice-Dziedzice, Szczyrk, Wilamowice 10
Żywiec (kotar)
powiat żywiecki 1.040 149.492 Żywiec 15
Tarnowskie Góry (kotar)
powiat tarnogórski 643 137.979 Tarnowskie Góry Radzionków, Kalety, Miasteczko Śląskie 9
Częstochowa (kotar)
powiat częstochowski 1.519 133.553 Częstochowa * Blachownia, Koniecpol 16
Zawiercie (kotar)
powiat zawierciański 1.003 124.127 Zawiercie Poręba, Łazy, Ogrodzieniec, Szczekociny, Pilica 10
Gliwice (kotar)
powiat gliwicki 663 114.963 Gliwice * Knurów, Pyskowice, Toszek, Sośnicowice 8
Racibórz (kotar)
powiat raciborski 544 111.505 Racibórz Kuźnia Raciborska, Krzanowice 8
Pszczyna (kotar)
powiat pszczyński 473 104.638 Pszczyna 6
Mikołów (kotar)
powiat mikołowski 232 91.022 Mikołów Łaziska Górne, Orzesze 5
Kłobuck (kotar)
powiat kłobucki 889 84.730 Kłobuck Krzepice 9
Lubliniec (kotar)
powiat lubliniecki 822 76.628 Lubliniec Woźniki 8
Rybnik (kotar)
powiat rybnicki 225 73.527 Rybnik * Czerwionka-Leszczyny 5
Myszków (kotar)
powiat myszkowski 479 71.619 Myszków Żarki, Koziegłowy 5
Bieruń-Lędziny (kotar)
powiat bieruńsko-lędziński 157 55.868 Bieruń Lędziny, Imielin 5
* sjedište nije dio kotara
Stanovništvo
Prema podacima od 30. lipnja 2014. godine, Šlesko vojvodstvo imalo je 4 593 358 stanovnika, što je činilo oko 12% stanovništva čitave Poljske. To znači da je Šlesko vojvodstvo drugo po broju stanovnika u Poljskoj, iza Mazovjeckog vojvodstva.

Gustoća naseljenosti iznosi 372 st./km2 te je najviša u Poljskoj. Pritom je najgušće naseljen središnji dio vojvodstva, s preko tisuću osoba na kvadratnom kilometru. Vojvodstvo obuhvaća treći najgušće naseljen grad u Poljskoj - Świętochłowice, kao i drugi najgušće naseljen kotar - Wodzisław (552,1 st./km2).

Jedno od obilježja Šleskog vojvodstva je i znatniji udio nacionalnih manjina. Prema posljednjem popisu, na području vojvodstva živi oko 20 tisuća Nijemaca (0,43% stanovništva), uglavnom u kotarima Racibór i Gliwice te u većim gradovima. Dio stanovništva izjašnjava se kao Česi, Moravci i ostali. U Šleskom vojvodstvu živi najveći broj stanovnika koji se nacionalno izjašnjavaju kao Šlezi i pripadnici šleskog etničke grupe. Popis iz 2011. godine broji oko 318 tisuća (oko 7%) stanovnika koji su isključivo izjas