Detalji predmeta

• Stanje Polovno

KAJ ČASOPIS ZA KULTURU I PROSVJETU - GOD XVII, BR 6/84 - MEDVEDGRAD, MEDVEDNICA

Autor/i Ur. Božica Pažur
Nakladnik/ci Kajkavsko spravišće, Zagreb
Uvez meki
Godina izdanja 1984
Broj stranica 133
Format 24x17 cm

Šesti broj časopisa KAJ – časopisa za kulturu i prosvjetu – Zagreb.

Medvedgrad
Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigacijuIdi na pretragu

Pogled na Medvedgrad
Medvedgrad je stari grad (gradina, utvrđenje) sagrađen u 13. vijeku na jugozapadnom obronku planine Medvednice.

Na Medvedgradu se nalazi ranogotička kapelica svetih Filipa i Jakova i Oltar domovine, spomenik palim Hrvatima u Domovinskom ratu. S Medvedgrada se pruža izvrstan pogled na Zagreb, uz pogled iz Sljemenske žičare to je najbolje mjesto za promatranje Zagreba noću.

Najveći lik ugarskog humanizma, pjesnik i slavonski ban Janus Pannonius (Ivan Česmički) umro je na Medvedgradu 1472. godine.

Na Malome Plazuru, vrhu na južnom dijelu Medvednice, ugnijezdio se slikoviti srednjovjekovni burg koji već osam stoljeća bdije nad Zagrebom.

Izgrađen je 1254. godine, nakon katastrofalne provale Tatara koji su u razarajućem naletu poharali ove prostore i do temelja porušili i spalili tadašnji Zagreb, koji se sastojao od građanskog Gradeca i biskupskog Kaptola. Iako izgrađen prvenstveno za zaštitu građana, biskupa i crkvenog blaga, Medvedgrad je zbog svog savršenog strateškog položaja stalno bio u središtu imovinsko – političkih previranja. U svojoj je povijesti promijenio brojne gospodare koji su ga dobivali ili gubili u raznim ženidbenim kombinacijama, kupoprodajama, spletkama ili čak zavjerama. Iako fantastično utvrđen i uvijek spreman za borbu, Medvedgrad nikada nije bio napadnut. Naprotiv, medvedgradski su gospodari svoju riznicu i skladišta nerijetko popunjavali pljačkanjem okolnih sela, a znali su, bilo političkom, bilo oružanom silom, nasrnuti i na sam Zagreb. Najzloglasniji među njima bili su grofovi Celjski, koji su sredinom 15. stoljeća vršili takav teror nad gradom da su mnogi stanovnici Gradeca pobjegli iz svojih domova. Čak i danas podsljemenskim selima kruže zastrašujuće priče o grofici Barbari Celjskoj – zloglasnoj Crnoj Kraljici.

Medvedgrad je napušten 1590. godine, nakon što je utvrdu porušio strašan potres, pa su se njezini posljednji vladari Gregorijanci preselili u puno moderniji i ugodniji dvorac u Šestinama. Od tada utvrđeni grad na brijegu stoljećima propada. Dugo su ga posjećivali samo pustolovi i lovci na blago koje je, navodno, negdje pod gradom sakrila slavna Crna kraljica.

Tek je 1979. počelo sustavno arheološko istraživanje, konzervacija zidina i rekonstrukcija pojedinih dijelova tog hrvatskog srednjovjekovnog burga. Tako je iz ruševina iznikla osmerokutna kapela sv. Filipa i Jakova, južna obrambena kula, palas – palača za stanovanje i još neki dijelovi drevne utvrde.

Godine 1994. pod južnom je kulom podignut „Oltar domovine“, djelo kipara Kuzme Kovačića, u kojem gori vječni plamen u čast svim hrvatskim junacima.