Detalji predmeta

• Stanje Polovno

Časopis Kaj
KAJ – ČASOPIS ZA KNJIŽEVNOST, UMJETNOST, KULTURU – 53. godište – ISSN 0453-1116 (tisak), ISSN 1848-7920 (mrežna inačica); UDK 821.163.42:0008.7; DOI –10.32004/k – jedini časopis cjelokupnosti kajkavskoga govornoga područja i kajkavskoga integriteta u temeljima hrv. kulture i znanosti

Od 1968. godine – kad ga je kao (književno)povijesni projekt (ali i ostvarenje Krležine želje) pokrenuo književnik i filmski scenarist Stjepan Draganić – Kaj, časopis za književnost, umjetnost, kulturu bavi se slojevitim semantičkim okruženjem svojega imena – kaj – sveukupnom jezičnom, kulturno-povijesnom i umjetničkom podlogom kajkavskoga govornoga područja RH kao temeljnim vrijednostima matične hrvatske kulture i znanosti. Znanstvenog je i publicističkog profila, s desetak stalnih rubrika i više od 20 uglednih znanstvenika i umjetnika – suradnika u svakom broju. Njegov časopisni i raznolik tematski profil – u skladu s opsežnošću i raznolikošću kajkavskoga područja (čiju govornu podlogu čini blizu milijun izvornih govornika i 1/3 RH – od Međimurja, Hrvatskoga zagorja, Prigorja, Moslavine, Podravine, kajkavskih središta, gradova Zagreba, Varaždina… i njihovih županija, goranskoga kraja do čakavsko-kajkavskih govora središnje Istre) najbolje oprimjeruju nazivi raznolikih rubrika u pojedinom broju: Suvremena kajkavska književnost, Književno-jezične korelacije, Dječja kajkavska književnost, Kajkaviana danas, Iz hrvatske (staro)kajkavske baštine, Kajkavski prijevodi, Jezičnica kajkaviana, Graditeljsko nasljeđe, vrtna arhitektura, Plemstvo i svećenstvo u hrvatskoj povijesti i kulturi, Tradicijska kultura, Povijesne teme, Likovne teme, Glazba, folklor, običaji, Ljudi i krajevi – duhovni krajobraz, Kaj & ča, Hrvati kajkavci u iseljeništvu, Kronika kajkaviana, Ogledi, osvrti, prikazi… Nakladnik mu je (od 1975.) kulturno-znanstvena udruga Kajkavsko spravišče – društvo za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti. Materinski kajkavski poticajni je sadržaj Kaja (kao jezik višestoljetne polivalentne stilske uporabe, od književne do upravne; živih i brojnih organskih idioma oko milijun izvornih govornika; stvaralački jezik suvremene /postmoderne kajk. književnosti).

S objavljena 363 br. u 246 svezaka, s barem 5000 bibliografskih jedinica, te više od 4000 autora/suradnika svih dobi i strukovnosti (prema cjelokupnoj Bibliografiji Kaja autorice M. Roščić Paro) ocijenjen je najznačajnijim medijem za afirmaciju i očuvanje kajkavskog identiteta. Naglašava integrativni karakter kajkavskog konteksta u nacionalnim i srednjoeuropskim kulturnim i znanstvenim procesima, kao i tronarječnost hrvatske jezične i kulturne zbilje. Reafirmira bogati jezični i žanrovski kontinuitet kajkavske književnosti, dajući antologijsku podlogu korpusu matične hrv. beletristike, kojemu kajkavska književnost ravnopravno pripada.

Ugledni su književnopovijesni analitičari i bibliografi u samom početku Kaja – još kao časopisa za kulturu i prosvjetu – izlučili tematske krugove starije i novije kajkavske književnosti (uz onaj povijesnoumjetnički) kao temelje njegova uređivačkoga koncepta. Razdoblje reafirmacije hrvatskokajkavske književnosti, pogotovo pokreta suvremenoga kajkavskoga pjesništva, te reinstitucionalizacije hrvatske kulture poklapa se upravo s razdobljem pokretanja Kaja – 118 godina po prestanku izlaženja Danice zagrebečke.

Znanstveni radovi objavljeni u Kaju – kategoriziranom kao A2 časopis – referiraju se u: MLA (Modern Language Association of America Bibliography) / EBSCO (USA), RILM (Research Center for Music Iconography – Abstract), na Portalu hrv. znanstvenih časopisa HRČAK, u brojnim enciklopedijsko-leksikografskim navođenjima.

Početkom 1968., Kaj je nastao inicijativom kajkavskih pjesnika – među kojima su, uz prvog i dugogodišnjeg glavnog i odgovornog urednika Stjepana Draganića, osnivačima bili Anđela Vokaun Dokmanović, Fran Koncelak, Stjepan Bence, Melita Runje i Benedikt Tumpa. Toj se grupi, većinom i članovima redakcijskog odbora, pridružuju: Ljubica Duić, Tomislav Stunić i slikar †Zorislav Drempetić Hrčić (autor likovne opreme prvih brojeva časopisa i naslovnice).

Autor je inoviranog likovnog rješenja naslovnice (od 2001.) akademski slikar grafičar Frane Paro, ujedno i najveći znalac u nas tipografije tiskarskih znakova i prvog hrvatskog tiskarskog znaka, autor značajnih knjiga o knjigotiskarstvu, glagoljici i grafici, autor replike Gutenbergove preše…

Od 1968. do danas objavljena su 363 broja Kaja u 246 svezaka.

[Glavi i odgovorni urednici (od 1968. do danas): †književnik Stjepan Draganić, dr. sc. Ivo Kalinski, književnik, jezikoslovac, leksikograf; mr. sc. Ernest Fišer, književnik; dr. sc. Božica Pažur, književnica i znanstvenica]

/ Više o časopisu Kaj i cjeloviti znanstveno-stručni Kajevi tekstovi – na odredišnoj stranici Portala hrvatskih znanstvenih časopisa HRČAK: vidi br.3(2009), 3-4(2011), Bibliografija; u povodu 50-letnice: /

kaj – ČASOPIS ZA KNJIŽEVNOST,
UMJETNOST, KULTURU