Detalji predmeta

• Stanje Polovno

PEČAT O KRLEŽI DANAS - Revijalno izdanje povodom stogodišnjice rođenja Miroslava Krleže , Tersit Beograd 1993, str. 124.
Priredili Gojko Tešić , Marinko Vučinić i Luka Mičeta.
Očuvanost 4-.
Крлежа, Мирослав, 1893-1981

Gojko Tešić, koji se Krležom bavi od 1973. kada u časopisu Razvitak uređuje temat posvećen piscu, u jeku rata 1993. objavljuje, s prijateljima Brankom Dragašom, Marinkom Vučinićem i Lukom Mičetom, publicističko izdanje Pečat o Krleži Danas. Kasnije, Tešić je ustvrdio: “Beograd je, dakle, jedini 1993. godine na prostorima bivše Jugoslavije obilježio stogodišnjicu Krležina rođenja.”

Poezija i proza
“Pjesme” I i II (1918.)
“Pjesme” III (1919.)
“Hrvatski bog Mars” (1922.; potpuna i konačna inačica 1933.)
“Pjesme u tmini” (1937.)
“Novele” (1924.)
“Hiljadu i jedna smrt” (1932.)
“Povratak Filipa Latinovicza” (1932.)
“Novele” (1937.)
“Balade Petrice Kerempuha” (1936.)
“Na rubu pameti” (1938.)
“Banket u Blitvi” (1938.), (1939.), (1962.)
“Zastave” (1969.)
Drame
"Legenda" (1914.)
"Maskerata" (1914.)
“Kraljevo” (1915.)
“Kristofor Kolumbo” (1917.)
“Michelangelo Buonarroti” (1918.)
"Saloma" (1918.)
“U logoru” (1920.)
"Adam i Eva" (1922.)
"Galicija" (1922.)
"Golgota" (1922.)
"Vučjak" (1923.)
"Gospoda Glembajevi" (1929.)
"U agoniji" (1928.)
“Leda” (1930.)
“Aretej” (1959.)
Eseji
"Evropa danas" (1935.)
"Deset krvavih godina" (1937.)
"Eppur si muove" (1938.)
"Knjiga studija i putopisa" (1939.)
"Dijalektički antibarbarus" (1939.)
"Moj obračun s njima" (1940.)
Nagrade i odličja
1922.: Demetrova nagrada, za dramu Golgota.
1923.: Demetrova nagrada, za dramu Vučjak.
1924/25.: Demetrova nagrada, za dramu Michelangelo Buonarroti.
1927/28.: Demetrova nagrada, za dramu U agoniji.
1928/29.: Demetrova nagrada, za dramu Gospoda Glembajevi.
1962.: Nagrada Vladimir Nazor, za životno djelo.
1962.: NIN-ova nagrada, za roman Zastave.
2000.: Velered kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom, za izniman doprinos hrvatskom književnom, kulturnom i znanstvenom stvaralaštvu 20. stoljeća.[12]
Citati
Logotip Wikicitata
Wikicitati imaju zbirke citata o temi Miroslav Krleža
„Sačuvaj me Bože srpskog junaštva i hrvatske kulture.“
„Ljudi se međusobno varaju, lažu jedni drugima u lice, obmanjuju se laskanjem i prozirno pretvorljivim udvaranjem, a to im često poštenoljudski izgleda nerazmjerno hrabrije nego da jedni drugima kažu golu istinu.“
„S ljudima zajedno smrdi, ali je toplo.“
Zanimljivosti
Godine 1907. kao trinaestogodišnjak pobijedio je na plivačkoj utrci u Zagrebu održanoj između dviju obala rijeke Save koje danas spaja željeznički most.[13] To je najstariji sačuvani podatak o daljinskom plivanju u Hrvatskoj.
Godine 1910. pobijedio je u plivačkim natjecanjima na 400 metara i 11 kilometara koja su bila u sklopu organiziranoga javnoga natjecanja u skokovima te brzom i ustrajnom plivanju održanoga od 26. do 28. kolovoza, a plivalo se je prsnim stilom niz Savu od Zagreba do Jakuševca.[13]
Drugi o Krleži
Dobriša Cesarić i Krleža bili su dobri prijatelji. Cesarić je s osobitim poštovanjem govorio i pisao o Krleži: »Često smo zajednički polazili u šetnju. (...) Na jednoj takvoj šetnji Trnjanskom cestom, već u blizini Save, Krleža pokaza glavom na jedan tvornički dimnjak s lijeve strane ceste. ‘Ded, pogodite na što naliči?’ Dimnjak nije bio odviše visok, i jasno su se na njemu isticale cigle od kojih je bio sagrađen, mjestimice zagarene čađom. Promatrao sam ga pažljivo, ali nikako nisam mogao pronaći ništa sa čim bih ga usporedio. ‘Ne znam’ rekoh na kraju. ‘Recite mi bar iz koje je oblasti predmet s kojim ga uspoređujete.’ ‘Iz kulinarske.’ Ponovo sam se zamislio, ali s jednakim uspjehom. Krleža se smiješio i na kraju reče: ‘Klip pečena kukuruza!’ Komparacija je bila nevjerojatno točna. Cigle su odgovarale kukuruznim zrnima, a čađava mjesta garu na kukuruzu. Osjetio sam dah genijalnosti — bio sam zadivljen. (...) Dok ovo pišem, pada mi na um da će se možda netko začuditi što se u ovom kratkom napisu o najvećem hrvatskom piscu do danas zaustavljam na tom sitnom momentu, na toj slučajnoj poredbi koja je bez ikakva značenja u njegovu stvaralačkom zamahu. Ali mene to čuđenje nimalo ne zbunjuje: ja mu sa smiješkom odgovaram da se i u kapljici vode može vidjeti duga.«[14]

Literatura
Darko Gašparović, Dramatica Krležiana
Krležijana: Enciklopedija o Miroslavu Krleži, I.-III.
Zvonimir Kulundžić, Tajne i kompleksi Miroslava Krleže, koji su ključ za razumijevanje pretežnog djela njegovog opusa, Emonica, Ljubljana, 1988.
Stanko Lasić, Krležologija, I.-VI., Globus, Zagreb, (I., II. i III. 1989.), (IV., V. i VI. 1993.)
Viktor Žmegač, Krležini europski obzori, Znanje, Zagreb, 1986., ISBN 86-313-0010-1