Srijem - naselja i stanovništvo, Rudolf Horvat

129 pregleda
5 želi ovaj predmet

Srijem - naselja i stanovništvo, Rudolf Horvat

Cena: 1.990 din.

Kupi odmah

Saznajte više o Limundo zaštiti

Prodavac

tasicmarko

tasicmarko

(7.605)

99,92% pozitivnih ocena u poslednjih 12 meseci

36.918 pozitivnih ocena

Leskovac, Jablanički okrug, Srbija

Svi predmeti prodavca

Detalji predmeta

  • Stanje Polovno

AutorHorvat, Rudolf, povjesničar
NakladnikSlavonski Brod : Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, [2000?]
Materijalni opis321 str. ; 24 cm
Nakladnički nizBibliotheca Croatica: Slavonica, Sirmiensia et Baranyensia. Rukopisi ; knj. 1
NapomenaStr. 11-13: Predgovor / Mira Kolar-Dimitrijević, Zlata Živaković-Kerže.
Ime autora preuzeto s [5] str.
Bibliografija: str. 320-321.
Predmetna odrednicaSrijem - naselja - povijest - 18/20. st.
Srijem - stanovništvo - povijest - 18/20. st.
Srijem - povijest - 18/20. st.
Klasifikacijska oznaka94(497.5) Povijest Hrvatske
314(497.5) Demografija... u Hrvatskoj
AnotacijaOvo djelo poznatog povjesničara Rudolfa Horvata pronađeno je nedavno u rukopisu i prvi put se objavljuje. U njemu je obradio sva mjesta u Srijemskoj županiji, i to abecednim redom, a prema nazivima mjesta 1931. godine kada je i objavljen popis stanovništva, što je Horvatu važna točka za zaključivanje o promjenama koje su zadesile Srijem. Svrha rada je pokazati pravo Hrvata na Srijem kroz prikaz nacionalnog sastava srijemskog stanovništva do 1931. god. S obzirom na današnja saznanja o Srijemu, koja su veća nego u Horvatovo vrijeme, nadopune teksta za grad Županju, nadopune bilježaka, kazalo imena i mjesta napisale su Mira Kolar-Dimitrijević i Zlata Živaković-Kerže.
Jezikhrvatski
Standardni brojISBN 953-6659-04-2
GrađaKnjigaknjiga

Аутор - особа Horvat, Rudolf, 1873-1947 = Хорват, Рудолф, 1873-1947
Наслов Srijem : naselja i stanovništvo / [rukopis Rudolfa Horvata ; predgovor, nadopune teksta za grad Županju, nadopunu bilježaka, kazalo imena i mjesta napisale Mira Kolar-Dimitrijević, Zlata Živaković-Kerže]
Врста грађе књига
Језик хрватски
Година 2000
Издавање и производња Slavonski Brod : Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2000 ([s. l.] : Impress)
Физички опис 321 str., [14] str. s tablama : ilustr. ; 24 cm
Други аутори - особа Kolar-Dimitrijević, Mira, 1933- = Колар-Димитријевић, Мира, 1933-
Živaković Kerže, Zlata = Живаковић Керже, Злата
Збирка Bibliotheca Croatica - Slavonica, Sirmiensia et Baranyensia. Rukopisi ; knj. 1
ISBN 953-6659-04-2 (broš.)
Напомене Podatak o autoru preuzet sa str. 5
Tiraž 1000
Predgovor: str. 11-14
Kazalo mjesta: str. 299-304 ; Kazalo imena: str. 305-319
Bibliografija: str. 320-321.
Предметне одреднице Насеља – Срем
Становништво – Срем
Срем
УДК 314(497.113+497.12 Srem)
911.37(497.113+497.12 Srem)

Srijem (srp. Срем) je zemljopisno područje u Hrvatskoj i Srbiji, odnosno autonomnoj pokrajini Vojvodini.


Sadržaj
1 Naziv
2 Zemljopis
3 Stanovništvo
4 Povijest
4.1 Stari vijek
4.2 Srednji vijek
4.3 Novi vijek
4.4 1918.-1941.
4.5 1945.-1991.
5 Gospodarstvo
6 Literatura
7 Izvori
8 Unutarnje poveznice
9 Vanjske poveznice
Naziv
Srijem je dobio ime po antičkom rimskom gradu Syrmium (današnja Srijemska Mitrovica). U literaturi ga se nalazi i pod nazivima: lat. Syrmia, nje. Syrmien, mađ. Szerém, srp. Срем (čit. Srem).

Zemljopis
Srijem je smješten između rijeka Save i Dunava, istočno od Slavonije od Vukovara pa sve do Zemuna, gdje Sava utječe u Dunav. Kao zapadnu granicu mnogi pogrešno uzimaju Bosut, koji se simbolično javlja na srijemskom povijesnom grbu, ili čak rijeku Vuku (te time još istočnije pomiču granicu između Slavonije i Srijema). Zemljopisno i povijesno, sa izuzetkom nekoliko rubnih naselja, zapadna granica Srijema se proteže granicom Vukovarsko-srijemske županije.[1] Graniči s Bačkom na sjeveru, Banatom na istoku, Mačvom na jugu te BiH (Semberija) na jugozapadu i Slavonijom na zapadu. Zapadni dio Srijema nalazi se u Hrvatskoj, istočni u Srbiji (tj. Vojvodini). Hrvatski dio Srijema čini veći dio Vukovarsko-srijemske županije sa sjedištem u Vukovaru. Najveći dio Srijema je u autonomnoj pokrajini Vojvodini i upravno pripada Srijemskom okrugu. Manji, najistočni dio upravno pripada Gradu Beogradu (gradske općine Surčin, Zemun i Novi Beograd).

Površina Srijema iznosi 6.866 km2, od toga je 2.445 km2 u Hrvatskoj, a 3.942 km2 u Srbiji.[2] Gradovi u Srijemu su: Vukovar, Vinkovci, Županja, Ilok, Otok, Šid, Srijemska Mitrovica, Inđija, Ruma, Irig, Zemun, Novi Beograd, Srijemski Karlovci, Beočin, Stari i Novi Slankamen, Stara i Nova Pazova te dijelovi Novoga Sada (Petrovaradin, Srijemska Kamenica).

Stanovništvo
Srijem danas ima oko milijun stanovnika. Većinu stanovništva u ovoj regiji čine Srbi, ponajviše zbog širenja srbijanskih velegradova Beograda i Novog Sada i njihovih aglomeracija na Srijem, odnosno njihovim gutanjem srijemskih gradova koji su postali dijelom ili kao predgrađa tih velegradova te se u progutana naselja slijeva stanovništvo iz Beograda (pr. Novi Beograd, Zemun, Surčin) i Novog Sada (Petrovaradin, Srijemska Kamenica).

Prema popisu iz 2002. godine, u srpskom dijelu Srijema je živjelo 790.697 osoba, od čega su 668.745 ili 84,85% Srbi.

Prema popisu iz 2001. godine, u hrvatskom dijelu Srijema je živjelo 204.768 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava:

160.277 Hrvati (78,27%)
31.644 Srbi (15,45%)
2.047 Mađari (1%)
1.796 Rusini (0,88%)
1.338 Slovaci (0,65%)
1.138 Bošnjaci (0,56%)
3.152 ostali (1,54%)
2.553 neizjašnjeni (1,25%)
823 nepoznatih (0,4%)
Od većih gradova u Srijemu se nalaze ovi gradovi:

U užoj Srbiji:

Novi Beograd - 217.180
Zemun - 146.172
Surčin - 14.209
Dobanovci - 8.114
U Vojvodini:
Srijemska Mitrovica - 39.041 stanovnika
Ruma - 32.125 stanovnika
Inđija - 26.244 stanovnika
Stara Pazova - 18.628
Šid - 16.301
Petrovaradin (dijelom Novog Sada) - 13.917
Srijemska Kamenica (dijelom Novog Sada) - 11.140
Srijemski Karlovci - 8.839
U Hrvatskoj:
Vinkovci - 35.912 stanovnika
Vukovar - 31.670 stanovnika
Županja - 16.383 stanovnika
Ilok - 8.351 stanovnika
Otok - 7.755 stanovnika
Povijest
Stari vijek
Iliri su ostavili u Srijemu tragove svoje kulture, a navlastito Rimljani: iz Iloka, rimskoga Cucciuma, potječu njihovi natpisi i glava Dioskura, iz Sotina, rimskoga Cornacuma, tzv. Liberijeva ara, u Mitrovici, rimskom Sirmiumu, i danas postoje, otkopani, čitavi kompleksi ostataka rimskoga graditeljstva, iz Zemuna, rimskoga Taurunuma, potječu reljefi Herkula, Libera i Libere, brončani kipić Merkura, itd.

U prvom stoljeću nove ere, Srijem osvaja Rimsko Carstvo, a Sirmij postaje važan trgovački centar regije, koji će joj i dati ime. Postaje prijestolnica rimske provincije Panonije, a u doba tetrarhije i jedna od dvije sekundarne prijestolnice rimske imperije, koji će i dati brojne Cezare.

Diobom carstva na Zapadno i Istočno 395. godine, Srijem kao dio Panonije postaje dio Zapadnorimskog carstva.

Srednji vijek
Stoljećima Slaveni upadaju i naseljavaju regiju, a u 7. stoljeću Avari postaju vladari Srijema. Bugarski vladar koji je doveo Bugare na Balkan Kuver je u ime Avarskoga kaganata upravljao Srijemom, sve do 680. godine kada se iselio sa svojim pristalicama. Timočani, slavensko pleme iz rijeke Timoka, bježe pod širenjem vlasti Bugarskog kaganata i naseljavaju Srijem.
U prvoj polovici 9. stoljeća se priključuju hrvatskoj državici vladara Ljudevita Posavskoga. Franačka osvaja Srijem zajedno sa Panonijom, i po slavenskom imenu Fruzi Fruška gora dobiva ime. 827. godine godine bugarski vladar Omurtag osvaja veći dio Srijema.
Zabilježeno je da se u srednjovjekovnom hrvatskom kraljevstvu nalazio i Srijem: u darovnici kneza Trpimira splitskoj nadbiskupiji iz 852. navodi se da se područje hrvatske države "sve do obala Dunava i skroz po cijeloj državi Hrvata" [3].

I prema mnogim drugim navodima Srijem je već u ranom srednjem vijeku bio u sustavu hrvatske države a njime je upravljao ban Srijema, jedan od sedam banova u hrvatskom kraljevstvu. Život u graničnom srijemskom području koje je kroz dugu povijest bio razdjelnica i spoj vjera i civilizacija, za Hrvate je značio stalnu ugroženost identiteta i životnog opstanka.[4]

Bizantinci su nakon propasti Simeonova carstva u 10. stoljeću povratili Srijem, no makedonski car Samuilo ubrzo vraća vlast nad Srijemom i postavlja Sermona da njime upravlja. Poslije propasti Samuilove države 1018. godine Sermon odbija priznati bizantsku vlast, pa ga bizantski namjesnik iz Beograda Konstantin Diogen uništava i upravlja Srijemom kao počasni vojvoda do svoje smrti 1028. godine. Romejsko carstvo stvara zasebnu Temu Srijem, koje uključuje i Mačvu, tako da se i s one strane Dunava širi srijemsko ime. Tijekom 12. stoljeća Ugarska kraljevina osvaja Srijem.

Očito, hrvatska je kultura u Srijemu, prije turske okupacije, sudeći i prema ovim oskudnim primjerima, bila vrlo raznolika i razgranata. Cvat su joj omogućavali moćni hrvatski velmože iz Srijema. (Novija povjesnica, doduše, tvrdi, da neki od njih nisu ni postojali, primjerice, Kres, Kupiša i Rak, pobjednici u ratu s Mongolima, te da je darovnica kralja Bele toj trojici srijemske braće - puka krivotvorina. Olako proglašavanje velikoga broja starih listina krivotvorinama nedvojbeno proturječi činjenici da su se Hrvati uspjeli stoljećima održati na svome tlu i izgraditi na njemu vlastitu kulturu). Jedan od najmoćnijih srijemskih velmoža bio je Nikola Iločki, graditelj iločkih utvrda i unutar njih dvora, kojemu ni traga nema, kandidat za hrvatsko-ugarskoga kralja, hrvatski ban, a od 1471. do smrti 1477. i okrunjeni kralj Bosne, vladajući, doduše, samo njezinim sjeveroistočnim dijelom. Hrvatski su velmože u Srijemu nastavili ono što su već Rimljani bili započeli: isušivali su močvare, gradili ceste, podizali palače i sakralne građevine, sadili vinograde. (Srijemska su vina, uzgred, bila nadaleko poznata i za turske vladavine, jer su muhamedanci trgovali s »nevjernicima« i vinom, pa poljski renesansni pjesnik Jan Kochanowski spominje u svojim stihovima, kao znak bogatstva, i podrum sa srijemskim vinima). Srijem je zato, do turske okupacije, bio, kao i Slavonija, »cvatuća pokrajina«, kako veli dr. Josip Buturac, s razvijenom i bogatom kulturom.

Novi vijek
U razdoblju turske vladavine, od 1526. do kraja 17. stoljeća, Srijem je opustio, a nakon izgona Turaka, habsburška je monarhija šakom i kapom dijelila ili pak prodav

Uslovi prodaje prodavca

  • Plaćanje Tekući račun (pre slanja), Lično
  • Slanje Lično preuzimanje, Pošta

Prodavac

tasicmarko
tasicmarko (7.605)

99,92% pozitivnih ocena u poslednjih 12 meseci

36.918 pozitivnih ocena

Leskovac, Jablanički okrug, Srbija

Svi predmeti prodavca
Predmet: 99490581