Detalji predmeta

• Stanje Polovno

Kalinski, Ivo [glavni urednik]
Nalazi se uKaj : časopis za kulturu i prosvjetu, God.18 (1985), 2/3
NakladnikZagreb : Kajkavsko spravišče, 1985
Materijalni opis264 str. : ilustr. ; 24 cm
NapomenaBibliografske bilješke uz tekst.
Klasifikacijska oznaka908(497.5) Monografija Hrvatske
SadržiPregrada danas / Vladimir Stuhne. str. 3-8 [Članak]
Općina Pregrada - aktivan učesnik susreta Bratstva i prijateljstva / Vjekoslav Šolman. str. 9-10 [Članak]
Još o Pregradi --- / Općinski zavod za društveno planiranje i statistiku. str. 11-19 [Članak]
"Straža" : 125 godina staklarske industrije u Humu na Sutli / Božidar Brezinščak Bagola. str. 21-41 [Članak]
Govor pregradskog kraja / Mijo Lončarić. str. 43-53 [Članak]
Iz života Pavlovca s početka stoljeća / Mijo Lončarić. str. 55-59 [Članak]
Prilog proučavanju rodoslovlja i važnijih posjeda obitelji Rattkay : (1502-1793) / Ante Gulin. str. 61-86 [Članak]
Seljački nemiri u pregradskom kraju 1850. i 1883. godine / Dragutin Pavličević. str. 87-94 [Članak]
Položaj i borba radništva pregradskog kotara u međuratnom razdoblju : (1918-1941) / Mira Kolar-Dimitrijević. str. 95-103 [Članak]
Iz povijesti komunističkog pokreta i narodnooslobodilačke borbe u Kotaru Pregrada / Ivan Očak. str. 105-160 [Članak]
Jedinstveni prostor krajolika, ljudi i graditeljskih oblika / Tomislav Premerl. str. 161-166 [Članak]
Pregled spomenika kulture Općine Pregrada / Anđela Horvat. str. 167-208 [Članak]
Veliki Tabor - odnos prema vlastitom identitetu / Tomislav Premerl. str. 209-214 [Članak]
Sjaj i bijeda Janka Leskovara / Miroslav Šicel. str. 215-221 [Članak]
Izbor iz književne kritike o Janku Leskovaru. str. 227-228 [Članak]
August Cesarec ili Guta Plemenšćanski. str. 229-230 [Članak]
Svestrana ličnost - Đuro Prejac. str. 231 [Članak]
Društvo za unapređenje i poljepšanje Pregrade / Ivan Očak. str. 233-234 [Članak]
Povijest škole u Pregradi / Ana Vincek. str. 235-237 [Članak]
Kratak historijat rada Osnovne škole "Đuro Prejac" - Desinić / Josip Belina. str. 239-240 [Članak]
Osnovna škola "Đuro Prejac" Desinić : dopuna dijela školske spomenice za vrijeme 1941-1945. godine / Josip Štimac - Učo. str. 241-246 [Članak]
Kratak pregled razvoja Osnovne škole "Josip Debeljak" u Humu na Sutli i školstva na području MZ Hum na Sutli / Milka Kranjc. str. 247-250 [Članak]
Ostale društvene organizacije i aktivnosti u Općini Pregrada. str. 251-257 [Članak]
Kulturni život Huma na Sutli / Božidar B. Bagola. str. 259-260 [Članak]
Razvoj vatrogasne organizacije u Općini Pregrada / Petar Koprivnjak. str. 261 [Članak]
Jezikhrvatski
GrađaTematski brojtematski broj

Pregrada
Prijeđi na navigacijuPrijeđi na pretraživanje
Pregrada
Pregrada (grb).gif
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Flag of Krapina-Zagorje-County.svg Krapinsko-zagorska
Površina
- ukupna 67,26 km2
Stanovništvo (2001.)
- ukupno 7.165 stan.
Gradonačelnik Marko Vešligaj (SDP)
Poštanski broj 49218
Pozivni broj +385 (0)49
Autooznaka KR
Službena stranica
Zemljovid
Pregrada na karti Hrvatska
Pregrada
Pregrada
Pregrada na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 46°09′N 15°45′E
Pregrada je grad u Hrvatskoj.


Sadržaj
1 Naselja u sastavu Grada Pregrade
2 Zemljopis
3 Stanovništvo
4 Uprava
5 Povijest
6 Gospodarstvo
7 Poznate osobe
8 Spomenici i znamenitosti
9 Obrazovanje
10 Kultura
11 Šport
12 Izvori
13 Vanjske poveznice
Naselja u sastavu Grada Pregrade
Pregrada se sastoji od 26 naselja: Benkovo, Bregi Kostelski, Bušin, Cigrovec, Donja Plemenšćina, Gabrovec, Gorjakovo, Gornja Plemenšćina, Klenice, Kostel, Kostelsko, Mala Gora, Marinec, Martiša Ves, Pavlovec Pregradski, Pregrada, Sopot, Stipernica, Svetojurski Vrh, Valentinovo, Velika Gora, Vinagora, Višnjevec, Vojsak, Vrhi Pregradski i Vrhi Vinagorski.

Zemljopis
Pregrada je smještena na najzapadnijem dijelu Hrvatskog zagorja, između rijeke Sutle i padina Maceljske gore. Okruzuju je gorski masivi Kunagore (520 m). Njen okoliš tvore brežuljkasti i niskobrdoviti tereni s dolinom uz potok Kosteljinu koja pripada slivu rječice Krapine. Dolinski prostor obiluje vodom i to ne samo za kišnih perioda, a brežuljkasti dio grada oskudijeva vodom zbog još uvijek ne zadovoljavajuće izgrađene mreže za vodoopskrbu.

Grad Pregrada u današnjim granicama ustrojen je 1997. godine sa sjedištem u istoimenom naselju, a u sastavu Županije Krapinsko-zagorske. Smješten je u sjeverozapadnom dijelu županije, a rasprostire se na površini od 67,26 km2.

Stanovništvo

Župna crkva Uznesenja blažene Djevice Marije
Grad Pregrada ima 7165 stanovnika (2001. g.). Taj prostor spada u gušće naseljene prostore u Hrvatskoj s gustoćom naseljenosti od 106,52 stan./km2.

Današnja struktura i broj stanovnika grada Pregrade rezultati su različitih događanja kroz povijest koji su uvjetovali činjenici da Pregrada danas ima manje stanovnika (7165) nego što ih je imala u vrijeme prvog službenog popisa 1857. godine (7944). Taj pad iznosi -9,8% (apsolutno -779 stanovnika). Za razliku od grada Pregrade, uže naselje Pregrada bilježi veliki porast broja stanovnika od 288,26% (apsolutno 1228 stanovnika) iz čega se može zaključiti da stanovnici okolnih naselja sve više migriraju prema središnjem naselju Pregradi te tako vrše procese deruralizacije i deagrarizacije.

Danas naselje Pregrada čini 23% udjela stanovništva u gradu dok je 1857. godine taj udio bio tek nešto veći od 5%. Ostalih 77% čine okolna naselja kojih je ukupno 25. Gotovo sva naselja grada Pregrade imaju više autohtonog nego doseljenog stanovništva. Iznimka su jedino naselja Pregrada (1991. 59% doseljenog stanovništva) i Vinagora (1991. 68% doseljenog stanovništva). Danas je u gradu Pregradi (2001.) struktura stanovništva ovakva: 59,85% autohtonog i 40,15% doseljenog stanovništva.

Uprava
Marko Ilic - gradonačelnik,
Gordana Križanec Ružić - zamjenica gradonačelnika.
Gradsko vijeće

Tajana Broz - predsjednica vijeća,
Ivan Škrinjar - potpredsjednik vijeća,
Željko Kamenski - potpredsjednik vijeća,
Robert Baričević,
Mladen Burić,
Milan Flegar,
Nataša Herek,
Vesna Hohnjec
Mario Ivanjko,
Stjepan Miklaužić,
Danijel Petek,
Vesna Petek,
Milan Šoštarić,
Jasna Vnuk,
Goran Vukmanić.
Povijest
Ime Pregrada prvi puta se spominje 9. kolovoza 1334. godine u statutima Zagrebačkog Kaptola. Statute je sastavio gorički arhiđakon Ivan, a isti dan ih je proglasio biskup Ladislav Kobol. Župa je sigurno mnogo starija, jer je u popisu proglašena kao prva u arhiđakonatu Zagorje, a dodijeljena je velikom pripoštu.

Otkud je Pregrada dobila svoje ime može se samo nagađati. Da li to dolazi od nekakve "pregrade" kojom bi sutjeska rječice Kosteljine bila pregrađena , ili je vlasnik Kostela Juraj Branderburški smjestio svoje obrambene čete "pred gradom" na padinama Kunagore, te bi otud došlo ime Pregrada. Oba razmišljanja imaju svoju podlogu, ali sigurnih dokaza nema ni za jednu pretpostavku.

Položaj grada Pregrade je povoljniji za razliku od položaja okolnih naselja i općina poglavito zbog toga što sam prostor omogućuje daljnje širenje naselja u dolini rječice Kosteljine. Prava prednost položaja Pregrade došla je do izražaja tek od sredine 19. stoljeća, odnosno u vrijeme kad je autarkičnu seosko-vlastelinsku ekonomiju (koncentriranu oko vlastelinskih dvoraca) zamijenila nova, novčano gospodarstvo. Tada dolazi do potrebe stvaranja regionalnih centara koji bi vršili ulogu posrednika u razmjeni seoske i prerađivačke privrede i bili središte novih, teritorijalno-administrativnih jedinica – kotareva i općina. Od sredine 19. stoljeća Pregrada preuzima ulogu glavnog centralnog naselja okolice – središte je općine i kotara sve do nove administrativno-teritorijalne podjele 1955. godine. Ukidanjem kotara osnovana je općina Pregrada koja egzistira sve do 1962. godine kada je došlo do njenog pripajanja općini Krapina. Ovo zajedništvo je trajalo do 1978. godine kada Sabor Republike Hrvatske Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o područjima općina ponovo formira općinu Pregrada. U siječnju 1997. godine Pregrada dobiva status grada na temelju brojnosti funkcija koje nudi stanovništvu, na temelju djelatnosti kojima se stanovništvo bavi i na temelju svoje povijesti.

U razdoblju između dva svjetska rata Pregrada je bila prema broju stanovnika najjače obrtničko središte u Hrvatskoj. U to vrijeme imala je i svjetski poznatu tvornicu lijekova Thierry. Bila je na nekoć važnom prometnom pravcu Zagreb-Beč.

Područje grada Pregrade su do 1994. zaobilazili svi magistralni prometni pravci zbog konfiguracije terena te zbog stanja i razvijenosti prometnog sustava. 1994. otvoren je magistralni pravac Pregrada – Krapinske Toplice što znači i bolju vezu sa Zagrebom. Pregrada je danas perspektivan gradić koji teži napretku i razvoju.

Gospodarstvo
Pregrada je i danas jako obrtničko središte uz uspješno gospodarstvo: Staklorez-Burić, Okiroto, Niskogradnju, Kunateks, Kostel promet i mnoga druga privatna poduzeća. Prostorne i prirodne pretpostavke omogućuju daljnji gospodarski razvoj Pregrade u proizvodnim i uslužnim djelatnostima, posebice u turizmu. Pregrada ima prvu vinsku cestu u Hrvatskoj, planinarski dom na Kunagori, elitni turizam u dvorcu “Bežanec”, te veličanstvene sakralne objekte. Na gospodarstvo se nadovezuje velika paleta raznovrsnih događaja i udruga; od “ Branja grojzdja” do Društva za poljepšanje Pregrade.

2007. u Pregradi je službeno otvorena i poslovna zona koja će prema urbanističkom planu grada obuhvaćati sve veće proizvodne tvrtke.

Poznate osobe
Janko Leskovar - hrvatski učitelj i književnik
Đuro Prejac - hrvatski skladatelj, glumac i redatelj
Zlatko Dragutin Tuđina
Spomenici i znamenitosti

Muzej grada Pregrade Zlatko Dragutin Tudjina i Gradska knjižnica Pregrada
Hotel Dvorac Bežanec, (
Dvorac Dubrava
Dvorac Gorica,
Jezero Gorica,
Srednjovjekovna utvrda Kostelgrad,
Zgrada Stare škole (Muzej grada Pregrade i Gradska knjižnica Pregrada)
Thierryjeva ljekarna,
Kurija Janka Leskovara,
Župna kurija u Pregradi,
Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pregradi,
Župna crkva Sv. Emerika u Kostelu,
Žup