Detalji predmeta

• Stanje Polovno

Frankfurtska škola je izraz koji se koristi za grupu filozofa koji su činili Institut socioloških istraživanja (njem. Institut für Sozialforschung) u Frankfurtu na Majni, koji su primijenili marksizam na jednu radikalnu interdisciplinarnu društvenu teoriju, koja će kasnije dobiti ime kritička teorija. Institut socioloških istraživanja, osnovali su 1923. godine Karl Grinberg (njem. Carl Grünberg), J. Vajl, Maks Horkhajmer i Fridrih Polok, kao dodatni departman Univerziteta u Frankfurtu. Bio je to prvi istraživački centar marksističke orijentacije, koji je postao dio nekog Univerziteta u Njemačkoj. Maks Horkhajmer postaje njegov direktor 1930. godine, te dovodi mnoge talentovane teoretičare. Značajni članovi ove grupe mislilaca su: Teodor Adorno, Erih From, Herbert Markuze, Valter Benjamin i Jirgen Habermas. Nakon dolaska nacista na vlast 1933. Horkhajmer je premestio institut na Univerzitet Kolumbija u Njujorku, gde je nastavio sa radom sve do 1941. Ponovo je otvoren u Frankfurtu 1950. godine. Iako je institut prvobitno bio zamišljen kao centar za neomarksistička sociološka istraživanja, ne postoji jedinstvena doktrina koja je zajednička svim članovima frankfurtske škole. Međutim, za sve njih je karakteristična neomarksistička kritička teorija društva koja smatra da je glavni cilj filozofije da shvati društvene strukture koje dominiraju ljudima i ugnjetavaju ih. Zadatak teorije je da pomogne da se te strukture prevaziđu. Verujući da je nauka kao i drugi oblici saznanja postala puki instrument ugnjetavanja ovi kritički teoretičari upozoravaju da se naučnom napretku ne sme slepo verovati. Naučno saznanje ne sme se uzimati kao cilj sam po sebi, bez obzira na ciljeve emancipacije. U intelektualnom pogledu škola najviše duguje delima koje su napisali Georg Vilhelm Fridrih Hegel, mladohegelovci, Imanuel Kant, Karl Marks, Vilhelm Diltaj, Fridrih Niče i Zigmund Frojd. Dela pripadnika frankfurtske škole često se nazivaju Kritička teorija društva. Naročito posle 1970-ih godina kritička teorija je postala veoma uticajna u proučavanju istorije, prava, književnosti i u društvenim naukama.

Studiozna monografija o istoriji frankfurtske škole i kritičkoj teoriji društva je, Martin Džej:Dijalektička imaginacija.

rankfurtska škola je naziv koji se koristi za grupu njemačkih neomarksističkih filozofa okupljenih oko Instituta za društvena istraživanja (Institut für Sozialforschung) iz Frankfurta na Majni.

Povijest Instituta za društvena istraživanja
Institut za društvena istraživanja utemeljio je kao podružnicu Frankfurtskog sveučilišta - Carl Grünberg 1923. To je bio prvi takav Institut u Njemačkoj, po uzoru na njega kasnije su i druga Sveučilišta osnivala slične istraživalačke odjele, kod nas je ta moda došla 1960-ih, tako je utemeljen 1964. i u Zagrebu Institut za društvena istraživanja, slijednik kojeg je današnji Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

Institut für Sozialforschung okupio je oko sebe većinom lijeve intelektualce marksističkog usmjerenja, koji su se uglavnom kritički odnosili prema praksi u kapitalističkim društvima, ali su isto tako bili kritički nastrojeni i prema praksi prve zemlje socijalizma SSSR-a. Taj njihov interdisciplinarni pristup, u kojem su koristili razne društvene znanosti; filozofiju, sociologiju, politiku, estetiku ii brojene druge znanosti, dobio je kasnije i svoj naziv - kritička teorija.

Veliki skok napravljen je kad je direktor Instituta postao filozof Max Horkheimer 1930. koji je uspio okupiti tada vrlo talentirane mlade istraživače: Theodora Adorna, Ericha Fromma, Herberta Marcusea, Waltera Benjamina i druge. Insitut je pod njegovom upravom radio svega tri godine, već 1933. zatvoren je od strane Nacista. Kako je većina njegovih članova uspjela prebjeći u Sjedinjene Američke Države, već 1934. nanovo je startao s radom, ovaj put na Sveučilištu Kolumbija u New Yorku. Od 1950-ih Institut ponovno djeluje u okviru Sveučilišta Johann Wolfgang Goethe u Frankfurtu na Majni a 1960-ih doživljava svjetsku slavu.

Glavni protagonisti Frankfurtske škole
Theodor Adorno
Walter Benjamin
Erich Fromm
Jürgen Habermas
Axel Honneth
Max Horkheimer
Siegfried Kracauer
Otto Kirchheimer
Leo Löwenthal
Herbert Marcuse
Oskar Negt
Franz L. Neumann
Franz Oppenheimer
Friedrich Pollock
Alfred Schmidt
Alfred Sohn-Rethel
Karl A. Wittfogel
Max Horckheimer , Theodor W. Adorno , Herbert Marcuse , Erich Fromm , Franz L. Neumann , Jurgen Habermas , maks horkhajmer, teodor adorno, herbert markuze, erih from, franc nojman, jirgen habermas
Frankfurtska škola

Zgrada Instituta za društvena istraživanja u Frankfurtu
Frankfurtska škola је naziv koji se koristi za grupu njemačkih neomarksističkih filozofa okupljenih oko Instituta za društvena istraživanja (Institut für Sozialforschung) iz Frankfurta na Majni.

Povijest Instituta za društvena istraživanja
Institut za društvena istraživanja utemeljio je kao podružnicu Frankfurtskog sveučilišta - Carl Grünberg 1923. To je bio prvi takav Institut u Njemačkoj, po uzoru na njega kasnije su i druga Sveučilišta osnivala slične istraživalačke odjele, kod nas je ta moda došla 1960-ih, tako je utemeljen 1964. i u Zagrebu Institut za društvena istraživanja, slijednik kojeg je današnji Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

Institut für Sozialforschung okupio je oko sebe većinom lijeve intelektualce marksističkog usmjerenja, koji su se uglavnom kritički odnosili prema praksi u kapitalističkim društvima, ali su isto tako bili kritički nastrojeni i prema praksi prve zemlje socijalizma SSSR-a. Taj njihov interdisciplinarni pristup, u kojem su koristili razne društvene znanosti; filozofiju, sociologiju, politiku, estetiku ii brojene druge znanosti, dobio je kasnije i svoj naziv - kritička teorija.

Veliki skok napravljen je kad je direktor Instituta postao filozof Max Horkheimer 1930. koji je uspio okupiti tada vrlo talentirane mlade istraživače: Theodora Adorna, Ericha Fromma, Herberta Marcusea, Waltera Benjamina i druge. Insitut je pod njegovom upravom radio svega tri godine, već 1933. zatvoren je od strane Nacista. Kako je većina njegovih članova uspjela prebjeći u Sjedinjene Američke Države, već 1934. nanovo je startao s radom, ovaj put na Sveučilištu Kolumbija u New Yorku. Od 1950-ih Institut ponovno djeluje u okviru Sveučilišta Johann Wolfgang Goethe u Frankfurtu na Majni a 1960-ih doživljava svjetsku slavu.

Glavni protagonisti Frankfurtske škole
Theodor Adorno
Walter Benjamin
Erich Fromm
Jürgen Habermas
Axel Honneth
Max Horkheimer
Siegfried Kracauer
Otto Kirchheimer
Leo Löwenthal
Herbert Marcuse
Oskar Negt
Franz L. Neumann
Franz Oppenheimer
Friedrich Pollock
Alfred Schmidt
Alfred Sohn-Rethel
Karl A. Wittfogel
Eksterni linkovi
Povijest Frankfurtske škole na portalu Instituta za društvena istraživanja, Frankfurt Arhivirano 2006-01-09 na Wayback Machine-u (de)
pru
Filozofija
Historija
Antička
Budistička • Kineska • Grčka • Indijska
Srednjovjekovna
Hrišćanska • Islamska • Jevrejska
Novovjekovna
Empirizam • Racionalizam
Savremena
Analitička • Kontinentalna
Pojmovi
Apsolut • Beskonačnost • Bit • Biće • Večnost • Vreme • Vrlina • Dobro • Duh • Duša • Zlo • Znanje • Ideja • Iskustvo • Istina • Karma • Kretanje • Lepota • Logos • Misao • Mudrost • Nebiće • Nedelanje • Nesopstvo • Opažanje • Otuđenje • Postojanje • Pravda • Prostor • Razum • Saznanje • Svest • Sloboda • Slobodna volja • Sopstvo • Spokoj • Stvarnost • Sudbina • Tvar • Uzročnost • Um
Oblasti
Estetika • Etika • Epistemologija • Logika • Metafizika
Grane
Bića • Duha • Društva • Društvenih nauka • Ekonomije • Informacije • Istorije • Jezika • Matematike • Muzike • Nauke • Obrazovanja • Politike • Prava • Psihologije • Prirode • Religije • Umetnosti • Fizike • Čoveka
Filozofi
Zaratustra • Tales • Anaksimandar • Anaksimen • Pitagora • Buda • Ksenofan • Konfučije • Lao Ce • Heraklit • Parmenid • Anaksagora • Zenon • Empedokle • Protagora • Sokrat • Leukip • Demokrit • Platon • Diogen • Aristotel • Čuang Ce • Piron • Zenon iz Kitijuma • Epikur • Filon • Epiktet • Nagarđuna • Plotin • Avgustin • Boetije • Eriugena • Al-Farabi • Ibn Sina • Al-Gazali • Abelar • Averoes • Majmonides • Dogen • Toma Akvinski • Skot • Okam • Bejkon • Dekart • Hobs • Paskal • Spinoza • Lajbnic • Berkli • Hjum • Volter • Didro • Ruso • Kant • Fihte • Šeling • Hegel • Šopenhauer • Kjerkegor • Marks • Mil • Niče • Huserl • Suzuki • Rasel • Hajdeger • Krišnamurti • Sartr • Jaspers • Vitgenštajn • Adorno • Markuze • Derida • Fuko • Žižek • Kripke