Detalji predmeta

• Stanje Polovno

Аутор - особа Kreft, Bratko, 1905-1996 = Крефт, Братко, 1905-1996
Наслов Slovenska kronika / Bratko Kreft
Врста грађе драма
Језик словеначки
Година 1985
Издавање и производња Ljubljana : Državna založba Slovenije, 1985 (Ljubljana : Tiskarna Tone Tomšič)
Физички опис 634 str. ; 21 cm.
Садржај Sadržaj s nasl. str.: Celjski grofje; Velika puntarija; Kranjski komedijanti; V ječi življenja; Kreature.
УДК 886.3-2
COBISS.SR-ID 68608007

KREFT, Bratko, književnik i kazališni redatelj (Maribor, 11. II. 1905). Studirao slavistiku i dramaturgiju u Beču, Parizu i Ljubljani. Doktorirao 1939. u Ljubljani tezom Puškin i Shakespeare. Bio je redatelj i dramaturg u Slovenskom narodnom kazalištu, predavač novije ruske književnosti na tamošnjem Sveučilištu i ravnatelj Instituta za slovenski jezik. Piše novele, romane, drame, putopise, eseje, književnopovijesne rasprave i kazališne prikaze. Pripada skupini slovenskih krležijanaca.

Krležu je upoznao 1924. u Beču, gdje je radio u uredništvu i administraciji glasila Kominterne i balkanskih komunističkih partija Le federation Balkanique. God. 1936. dogovara objavljivanje nekoliko Krležinih balada u Ljubljanskom zvonu i, nedugo zatim, priređuje u svojem ljubljanskom stanu večeru na kojoj Krleža, uz nazočnost J. Kozaka i I. Brnčića, čita Balade Petrice Kerempuha. Tada je bilo dogovoreno objavljivanje pjesama u časopisu i, odmah potom, tiskanje knjige u Škerlovoj »Akademskoj založbi«.

Pisao je osvrte na izvedbe Krležinih drama, radove o njegovoj dramskoj književnosti i lirici, komparativnu studiju o Krleži i Cankaru te mnogo prigodnih članaka. Ističe značaj Krležine pojave u doba »kad je umirala hrvatska moderna«, ukazuje na neoromantičarska, simbolistička i ekspresionistička obilježja piščevih ranih drama, njihovu nekonvencionalnost i konfliktnost, dok protuslovnost smatra temeljnom odlikom Krležine lirike. Baladama Petrice Kerempuha pristupa s obzirom na problem odnosa lijeve ideologije prema umjetničkom stvaranju i drži da je njihova pojava »pobjeda umjetnosti u borbi za svoj izraz, za svoje autonomno oblikovanje suvremenih socijalnih problema«. Zbog iznimne idejne bliskosti s Krležom, S. Lasić je Kreftovu književnokritičku poziciju smjestio u krležijanski centar.

BIBL. M. K.: Pisma, Sarajevo 1988.

BIBL. B. K.: M. Krleža: »Leda«. Prevedel Fran Albrecht, Gledališki list Narodnega gledališča v Ljubljani. Drama, 1932, 17; O Krležinim »Baladama Petrice Kerempuha«, Književni horizonti, 1937, 10-12, i 1938, 1-2; Krleževe lirične samoizpovedi (Fragment), Ljubljanski zvon, 1940, 1-6; Susret u Beču, Republika, 1953, 7-8; Krleža i Cankar, Književne novine, 1963, 210; Spremna beseda, Zbornik o Miroslavu Krleži, Zagreb 1963; Fragmenti o Miroslavu Krleži, ibid.; Meditacije o Krleži, Miroslav Krleža 1973, Zagreb 1975.

LIT.: E. Čengić, S Krležom iz dana u dan, IV, Zagreb 1985; S. Lasić, Mladi Krleža i njegovi kritičari (1914-1924), Zagreb 1987; isti; Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, I, Zagreb 1989.