Detalji predmeta

• Stanje Polovno

Аутор - особа Galogaža, Stevan, 1893-1944 = Галогажа, Стеван, 1893-1944
Наслов Čudne siluete / Stevan Galogaža ; [predgovor, izbor i redakcija Marijana Jurkovića]
Врста грађе кратка проза
Језик хрватски
Година 1954
Издавање и производња Beograd : Kultura, 1954 (Beograd : Kultura)
Физички опис 148 str. : slika autora ; 18 cm.
Други аутори - особа Jurković, Marijan, 1906-1966 (аутор додатног текста)
Јурковић, Маријан, 1906-1966 (аутор додатног текста)
Напомене Str. 5-22 : Stevan Galogaža / Marijan Jurković.

STEVAN GALOGAŽA

ČUDNE SILUETE

Predgovor, izbor i redakcija - Marijana Jurkovića

Izdavač - Kultura, Beograd

Godina - 1954

148 strana

18 cm

Povez - Broširan

SADRŽAJ:
MARIJAN JURKOVIĆ - Stevan Galogaža
Jablanik
Mačkov kamen
Plava gospođa
Blijedi pobjednici
Državotvorci
Vimana
Priča bez krvi
Šest intelektualaca
Ručak kod Dibegovih
Gospodin Mijo
Osam ljudi na putovanju
Uspomena na Skerlića
Neumjesną uzbuna paragrafa
Iskustva jednog urednika
O batinama
Zadatak pjesnika
Književnost kao uspavanka
Slom jednog pisca
Za likvidaciju nadrealizma
Interklasne nijanse
Dva slijepca
Mi, po milosti božjoj, intelektualci
Književne marginalije
O dosljednosti pisaca
Poslovi i narodnost
O ovoj knjizi

`GALOGAŽA, Stevan, pisac (Ponikve kraj Topuskog, 20. II. 1893 — Jasenovac, 1. X. 1944). Gimnaziju je pohađao u Zagrebu, Karlovcu, Petrinji, Osijeku i Beogradu. Zbog sumnje da je sudjelovao u atentatu na bana Cuvaja 1912. izveden je pred sud te isključen iz škole. Kao pripadnik srpske vojske, kojoj se 1914. priključio, nakon povlačenja preko Albanije dolazi u Francusku, gdje nastavlja školovanje, 1916. maturira u Grenobleu, a zatim 1916–19. studira pravo u Parizu. Vrativši se u Zagreb, radi kao novinar (Pokret, Novosti) i započinje književnu karijeru. God. 1920. pokrenuo je i uredio tri broja modernističkog časopisa Kritika, 1923. također modernističku Vedrinu. Poslije u njega preteže ljevičarska orijentacija, pa 1928. u socijalističkom i revolucionarnom duhu pokreće novu Kritiku a 1931. Literaturu, te uređuje Književni savremenik (1936) i Kulturu (1937–38). Napose se istaknuo brošurom Protest i apel koju je 1932. s potpisima mnogih hrvatskih intelektualaca uputio H. Barbusseu i R. Rollandu u vrijeme održavanja kongresa protiv rata i imperijalizma u Amsterdamu. Kao komunist, član Inicijativnog odbora Jedinstvene radničke stranke i rukovoditelj Crvene pomoći, često je zatvaran (1929, 1930, 1934). God. 1941. sklonio se u duševnu bolnicu Vrapče, ali je 1943. odveden kao talac u logor te strijeljan. Javio se 1912. pjesmom u Zori te prozom u Preporodu. Potom surađuje novelama i člancima u Narodnom jedinstvu, Savremeniku, Književnim novostima, Jugoslavenskoj njivi te listovima i časopisima koje je uređivao. Pseudonim mu je bio Homo Hominis. Galogažina politička djelatnost obilježila je i njegovu poetiku. Dok su u prvoj zbirci novela skromna opsega i nejaka izraza, Čudne siluete, još vidljivi tragovi ekspresionističkih vizija, u Novelama zagovara društveno angažiranu ljevičarsku koncepciju književnosti. Protiveći se građanskom artizmu, G. je književni izraz suzio na populističke parole jakih ideoloških naglasaka. U tzv. sukobu na književnoj ljevici G. se odlučio za ideje R. Zogovića i M. Đilasa, zauzimao se za »likvidaciju nadrealizma« (Š. Vučetić), a u polemičkim člancima tražio je da djelo bude prožeto »proleterskim a ne dekorativnim humanizmom«.

DJELA: Čudne siluete. Zagreb 1927, 1928, Beograd 1954. — Novele. Zagreb, 1931. — Za amnestiju. Zagreb 1935. — Sabrani spisi, 1–2 (Pisci i stvarnost, Put na glavnu cestu). Zagreb 1939. — Izabrana djela. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 115. Zagreb 1985.`

GALOGAŽA, Stevan, pisac (Ponikve kraj Topuskog, 20. II. 1893 — Jasenovac, 1. X. 1944). Gimnaziju je pohađao u Zagrebu, Karlovcu, Petrinji, Osijeku i Beogradu. Zbog sumnje da je sudjelovao u atentatu na bana Cuvaja 1912. izveden je pred sud te isključen iz škole. Kao pripadnik srpske vojske, kojoj se 1914. priključio, nakon povlačenja preko Albanije dolazi u Francusku, gdje nastavlja školovanje, 1916. maturira u Grenobleu, a zatim 1916–19. studira pravo u Parizu. Vrativši se u Zagreb, radi kao novinar (Pokret, Novosti) i započinje književnu karijeru. God. 1920. pokrenuo je i uredio tri broja modernističkog časopisa Kritika, 1923. također modernističku Vedrinu. Poslije u njega preteže ljevičarska orijentacija, pa 1928. u socijalističkom i revolucionarnom duhu pokreće novu Kritiku a 1931. Literaturu, te uređuje Književni savremenik (1936) i Kulturu (1937–38). Napose se istaknuo brošurom Protest i apel koju je 1932. s potpisima mnogih hrvatskih intelektualaca uputio H. Barbusseu i R. Rollandu u vrijeme održavanja kongresa protiv rata i imperijalizma u Amsterdamu. Kao komunist, član Inicijativnog odbora Jedinstvene radničke stranke i rukovoditelj Crvene pomoći, često je zatvaran (1929, 1930, 1934). God. 1941. sklonio se u duševnu bolnicu Vrapče, ali je 1943. odveden kao talac u logor te strijeljan. Javio se 1912. pjesmom u Zori te prozom u Preporodu. Potom surađuje novelama i člancima u Narodnom jedinstvu, Savremeniku, Književnim novostima, Jugoslavenskoj njivi te listovima i časopisima koje je uređivao. Pseudonim mu je bio Homo Hominis. Galogažina politička djelatnost obilježila je i njegovu poetiku. Dok su u prvoj zbirci novela skromna opsega i nejaka izraza, Čudne siluete, još vidljivi tragovi ekspresionističkih vizija, u Novelama zagovara društveno angažiranu ljevičarsku koncepciju književnosti. Protiveći se građanskom artizmu, G. je književni izraz suzio na populističke parole jakih ideoloških naglasaka. U tzv. sukobu na književnoj ljevici G. se odlučio za ideje R. Zogovića i M. Đilasa, zauzimao se za »likvidaciju nadrealizma« (Š. Vučetić), a u polemičkim člancima tražio je da djelo bude prožeto »proleterskim a ne dekorativnim humanizmom«.

DJELA: Čudne siluete. Zagreb 1927, 1928, Beograd 1954. — Novele. Zagreb, 1931. — Za amnestiju. Zagreb 1935. — Sabrani spisi, 1–2 (Pisci i stvarnost, Put na glavnu cestu). Zagreb 1939. — Izabrana djela. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 115. Zagreb 1985.

LIT.: Krilati puževi. Zora-Luč, 23(1920–21) 7, str. 200–201. — K. Georgijević: Čudne siluete. Venac (Beograd), 13(1927–28) 8, str. 634. — H. Humo: Čudne siluete. Gajret, 11(1927) 22, str. 348–349. — M. Marjanović: Rat i literatura. Novosti, 21(1927) 311, str. 6. — B. Miljković: Čudne siluete. Srpski književni glasnik (Beograd), 1927, XXII/7, str. 557. — Lj. Maraković: Čudne siluete. Hrvatska prosvjeta, 15(1928) 3, str. 69. — I. Nevistić: Čudne siluete. Vijenac, 6(1928) 1, str. 33–34. — F. Alfirević: Odabrane novele Stevana Galogaže. Mlada Bosna, 4(1931) 1, str. 19–25. — A. Bonifačić: Knjiga savremene proze. Odabrane novele savremene hrvatske proze. Savremenik, 24(1931) 3, str. 2. — I. Frol: Savremena hrvatska proza. Zapisi, 5(1931) 3, str. 186–187. — M. Iveković: Savremena hrvatska proza. Književnik, 4(1931) 1, str. 37–38. — G. Krklec: Stevan Galogaža, Novele. Stožer (Beograd), 2(1931) 6, str. 183–185. — M. Ujević: Odabrane novele savremene hrvatske proze. Hrvatska straža, 3(1931) 52, str. 4. — M. Dedinac: Nerazumevanje dijalektike (odgovor na kritiku S. Galogaže). Nadrealizam danas i ovde (Beograd), 2(1932) 3, str. 1–14. — S. Marković Štedimlija: Simulanti u socijalnoj literaturi. Socijalna misao, 5(1932) 1/2, str. 10–13. — Š. Vučetić: Stranica o Stevanu Galogaži. Republika, 10(1954) 5, 422–424. — V. Mađarević: Borbena i tragična silueta Steve Galogaže. Ibid., 36(1980) 7/8, str. 693–702. — Š. Vučetić: Stevan Galogaža, Izabrana djela. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 115. Zagreb 1985, 137–147.