Detalji predmeta

• Stanje Polovno
• Kulturno dobro Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine

Nalazi se uSvijet : ilustrovani tjednik, God.8,knj.15 (1933), 15
Godina izdavanja1933, 8.travnja
Građaserijska publikacija

Prije 100 godina, u subotu 6. veljače 1926. godine, u Zagrebu je izišao prvi broj modernog magazina, ilustrirani tjednik Svijet (1926. - 1936.), časopis za društveni život. Realizacijom ideje njegova pokretača, prvoga urednika i stalnog ilustratora, slikara Otta Antoninija, u hrvatskom novinskom prostoru zasjale su dvije zvijezde.Prva je novi, sadržajno suvremeno koncipiran tjednik građanske orijentacije s prilozima iz društvene kronike u području zabave, mode, glazbe, umjetnosti, športa, filma i kazališta, politike i gospodarstva te putopisima, romanima u nastavcima, notama popularne lakoglazbene produkcije, humorom i zanimljivostima, domaćim i iz svijeta, novitetima i senzacijama, koji su, danas možemo reći, obilježili razdoblje ludih dvadesetih godina.U stilu Art decoaUkorak s nastupanjem nove epohe zajedničkih europskih pojava, sveprisutan je dekorativni stil art deco, koji obuhvaća bitne dimenzije vremena nazvanog `jazz age`, `roaring twenties`, pa i `swinging twenties` zbog sadržaja koji preplavljuju cijeli svijet, pa tako i Zagreb: to su jazz bandovi novog zvuka i novi plesovi, charleston i ludilo koje vlada za plesnom glazbom uz gramofon ili novootvorenim Palais de dance klubovima, produkcije prvih zvučnih filmova, sve kraća dužina haljima i kratke frizure, popularni bubikopf, izbori za Miss i ljepotice kupališta u ljetnoj sezoni, svijet noćnih klubova, kabarea, revija i zvijezda, kao i novija tehnička dostignuća, avion i cepelin, veliki parobrodi i prekooceanska putovanja.Druga, ali ne manje sjajna zvijezda je Otto Antonini, koji uvodi novu likovnost dekorativizma u grafičko oblikovanje časopisa, art deco, po kojem će Svijet ostati jedinstvena pojava i sinonim za promociju tog stila u hrvatskom kulturnopovijesnom prostoru iz perspektive njegova medijskog utjecaja na formiranje pop kulture dvadesetih godina 20. stoljeća.Stalnim angažmanom u Svijetu, od samog početka izlaženja do kraja 1932. godine, Antonini je ostvario stotine ilustracija za udarne vijesti na naslovnicama i poleđinama, za specijalne prigodne brojeve, romane i tekstove novinara, koje su definirale vizualni identitet Svijeta čiji je grafički standard odgovarao svjetskom te bio osnova izdavačkog pothvata kojim je grafičko-nakladni zavod Tipografija krenuo u osvajanje nove publike i tržišta, kao, uostalom, i brojni časopisi tog tipa u svijetu poput pariških L`Esprit Nouveau, L`Illustration, tadašnjeg američkog Varietyja, berlinskog modnog magazina Die Dame, Voguea, Fortunea.Tipografija d.d. Zagreb (osnovana 1920.) u to je vrijeme jedan od dva najveća novinska koncerna u državi, izdaje tri dnevna lista, Jutarnji list i Večer u visokim nakladama od 30.000 primjeraka te Obzor malo manje uspješno, ali kako zadržava tradiciju vodećeg nacionalnog dnevnika i njegove uređivačke politike s orijentacijom na kulturu, te gubitke pokriva zaradom od drugih izdanja.U godini pokretanja Svijeta vodstvo nad Tipografijom preuzima dr. Milivoj Dežman, slijede promjene u najtiražnijem dnevniku, Jutarnjem listu, čijim je glavnim urednikom tada imenovan Josip Horvat, vrhunski novinar, publicist i književnik na hrvatskom obzorju, koji će obavljati taj posao sve do 1941. godine. Godinu prije, 1925., Tipografija je počela izdavati i prvi časopis namijenjen isključivo ženama, Ženski list, koji uređuje Marija Jurić Zagorka. Najveći Tipografijin konkurent, Jugoštampa, s drugim političkim predznakom, izdaje dnevnik Novosti i ilustrirani polumjesečnik Kulisa (pokrenut 1927.), ali upravo su novi sadržaji na ilustracijama Otta Antoninija učinili Svijet najglamuroznijim i najpopularnijim časopisom u zemlji. Njegov uzor su vrhunski časopisi u svijetu, čiju je razinu dosegnuo primjenjujući svoje vrsno crtačko znanje, već stečeno grafičko iskustvo te urođeni elitizam prema umjetnosti i životu, što se nadopunjuje posljednjim vijestima i fotografskim materijalima svjetskih novinskih agencija koje dolaze na adresu uredništva na Preradovićevu trgu 9.Izvrsni suradniciIako kao urednik potpisuje tek prvih 18 brojeva Svijeta (Antonini nikada nije bio u stalnom radnom odnosu osim u OZEHA 1947. - 1953.), očito je da je on zacrtao uređivačku koncepciju koja se nije znatnije mijenjala sve do kraja. A da bi je mogao provoditi na zavidnoj kvalitativnoj razini, otpočetka je mogao računati na osigurane uvjete, kako one tehničke tako i na svoje suradnike.Tiskara Tipografije imala je najsuvremenije strojeve u državi te se Svijet tiskao u bakrotisku, a naslovnice i druge ilustracije u offsetu. Voditelj Litografskog odjela tiskare bio je Vladimir Rožankowski, iskusni grafički stručnjak, koji je još 1898. osnovao svoj Kromolitografički zavod i tiskaru u Zagrebu. Boljeg suradnika Antonini nije mogao naći jer su iza sebe imali uspješnu suradnju u umjetničko-satiričkom časopisu Šišmiš, koji je pokrenuo Antonini, a tiskao i izdavao Rožankowski. Izlazio je kao polumjesečnik tri godišta, 1915. - 1917., i tu je Antonini stekao svoja prva iskustva u grafičkom oblikovanju, dizajniravši, kao i u Svijetu, naslovnice, reklame i ilustracije tekstova, ali u stilu secesije s naglašenim ekspresionizmom. Izvrsnim crtežom ostvario je brojne karikature, koristeći likovni izraz primjeren časopisu tog tipa, što će poslije modificirati u izradi kroki-portreta znanih i neznanih osoba i događaja te koristiti prema potrebi u brojnim ilustracijama u Svijetu.Drugi, jednako važan suradnik, ali i osoba s kojom se profesionalno dobro nadopunjavao, bio mu je Zvonimir Vukelić, hrvatski književnik i novinar, feljtonist Jutarnjeg lista, poznatiji pod pseudonimom Zyr Xapula. Kao urednik u Svijetu, s iskustvom jednog od najstarijih profesionalnih novinara i reputacijom urednika našeg prvog ilustriranog tjednika, Ilustrovanog lista (1914.-1915.), pisao je satirične tekstove `male moment-sličice našega društva, naših ljudi, njihovih slaboća ...`, koji su govorili o tadašnjem društvu, jednako kao i Antoninijevi crteži, koji su kao ilustracija pratili tekst zasnovani na iskustvu ilustracija u Šišmišu.Otvorenost i širinu Svijeta u komentaru društvenih događanja pokazuje primjer gdje se u istom broju, od 9. veljače 1929., pojavljuje veliki prilog s Novinarskog plesa održanog 1. veljače u hotelu Esplanade, koji ga i tekstom i fotografijom predstavlja kao najelitniji događaj sezone (među gostima je i Antonini sa suprugom na fotografiji koja je zabilježila filmsko snimanje kao vrhunac večeri!), a samo nekoliko stranica dalje objavljen je Zyrov tekst `Uoči Elitnog plesa novinara`, u kojem na duhovit način ismijava sve okolnosti nerazumnih priprema i novčanih posljedica koje prate sudionike plesa. Autor je ilustracija, ustvari karikatura, Antonini, koji s dozom samoironije komentira događaj kojem je i sam prisustvovao.Pokretanje tjednika Svijet pratila je osmišljena reklamna promidžba. Početkom 1926. tiskan je plakat i pretplatni listić koji najavljuju izlaženje novog tjednika početkom veljače. Antonini je autor likovnog rješenja, efektne kompozicije u namjeni tržišnog komuniciranja koja objedinjuje sliku i tekst u grafičkom oblikovanju, utemeljenom na stilizaciji i crno-bijelom kontrastu podloge i tipografskih znakova, s akcentom na crvenoj boji Globusa/Svijeta i bijelih novinskih listova koji lepršaju u tom univerzumu vijesti. Naslov Svijet, ispisan bijelom bojom, kao i tekst najave, bazira se na tipografiji u funkciji prepoznatljivog znaka i rješenje je koje će postati zaštitni znak časopisa, a pojavljivat će se u svakom broju na prvoj stranici i zadržati sve do kraja 1936. godine, dokad izlazi u istom obliku. Pretplatnim listićima oglašavala se pogodnost pretplate uz snižene cijene za pretplatnike ostalih izdanja Tipografije - Jutarnjeg lista, Obzora i Večeri. Dakle, Svijet se mogao dobiti direktno na kućnu adresu, kupiti u kiosku, ili od kolportera na ulici, kako je ubrzo odobreno Zakonom o štampi.Časopis za kućne bibliotekeSvijet je pokrenut s idejom masovnog medija čiji je sadržaj namijenjen svim uzrastima širokog čitateljstva. Reklamirao se kao neizostavni inventar svake kućne biblioteke. Kako bi se osiguralo trajno tržište, marketinška kampanja je uključivala sljedeće: stranice brojeva u jednome polugodištu počinjale su sa 1 i numerički tekle do kraja posljednjeg broja da bi se, kako je zamišljeno, brojevi uvezivali i čuvali u knjizi po polugodištima. Već na kraju prvoga godišta Antonini je svojom ilustracijom za poleđinu broja od 29. siječnja 1927. pokazao kako to izgleda: u kompoziciji mrtve prirode s cvijećem, statuom i ostalim predmetima, počast ima uvezana Knjiga II., I. godište. Objavljenu sliku pratio je tekst: `Ilustrovani tjednik Svijet, u sjajnom uvezu, uresom je svake naše kuće`.S vremena na vrijeme u svojim je ilustracijama Antonini znao diskretno uključiti i samoreklamu: na naslovnici predbožićnog broja jedna Marica nosi pod rukom puricu, ali i novi broj Svijeta, ili, na ilustraciji za tekst `Zagrebački tipovi s ulice`, pojavljuje se i kolporter koji nudi sva Tipografijina izdanja pa i Svijet, ili, na naslovnici broja od 10. listopada 1930., u povodu održavanja Izložbe štampe kao specijalne priredbe na Jesenskom zagrebačkom zboru, Antonini je rješenjem naslovnice reinterpretirao likovnost službenog plakata manifestacije pod nazivom `Izložba i sajam Centralnog naobrazbenog odbora saveza grafičkih radnika Jugoslavije`, koji je izveo Atelier Tri, u korist svoje matične kuće istaknuvši njezina izdanja: u kompoziciji koja ilustrira proces tiskanja na velikom žutom plakatu koji izlazi pod valjcima pojavljuju se naznake izdanja Tipografije: Jutarnji list, Obzor, Večer, Svijet.Tko je Otto?Otto