Detalji predmeta

• Stanje Polovno

PARTIZANSKA DREŽNICA

HISTORIJSKI ARHIV Karlovac 1982. godina
tvrd povez, 942 strane

knjiga je vrlo dobro očuvana ,blago su zuci bokovi knjige

tags PARTIZANI , II SVETSKI RAT , PARTIZAN ,NOB

Rimljani su i u ovim krajevima gradili ceste. Jedna od njih, vrlo značajna,
spajala je Senj s Modrušem, gdje je bila raskrsnica (Bivium): prema Bihaću
(Petinium), Ljubljani (Emona) i Sisku (Siscia). Inače, područje Drežnice bilo je
oduvijek dosta zabačeno i izvan saobraćajnica.
Kroz ove krajeve prošli su i varvarski narodi, vojnički dobro organizovani.
koji su razorili Zapadno rimsko carstvo, što je izazvalo velike seobe čitavih
naroda. Tako su u 6. i 7. vijeku u naše krajeve doselili Sloveni. Na prostoru
od Drave do Jadranskog mora formirala se hrvatska država koja je izgubila
nezavisnost dolaskom Mađara, ali ipak život Hrvata na ovom prostoru pro
lazio je bez većih poremećaja sve do nailaska Turaka.
Svakako je interesantno pitanje, da li je u Drežnici bilo nekog stanovništva
u vremenu od Japoda do dolaska naših predaka. U Drežnici nema nikakvih
arheoloških nalazišta iz starine. Prema tome, izgleda da je u tom vremenu nj
no područje bilo nenaseljeno, a na njemu su bile šume, pašnjaci i lovišta sve do
pojave hrvatskog stanovništva. Neprekidno življenje naroda u Drežnici datira
od 17. vijeka, tj. od dolaska Srba, pa do današnjih dana.
Postoje ipak neki dosta oskudni podaci o Drežnici, koji se mogu naći u mo-
druškom Urbaru2 iz 1486. godine.
Za Modruš se pretpostavlja da je postojao već u početku 9. vijeka kao važno
mjesto na granici Dalmatinske i Panonske Hrvatske. Još u doba hrvatskih kra
ljeva, vjerovatno, je postojala modruška županija. Ugarsko-hrvatski kralj Bela
III darovao je Modruš u nasljedstvo knezu Bartolu Krčkom. Krčki knezovi,
počevši od Bartolovog nasljednika Bernardina, prozvani su Frankopanima. Mo
druš je postao glavno imanje knezova Krčkih. Oni su najviše boravili u tvrdom
gradu zvanom »Tržan«, na vrhu Modruškog brda. Ispod tog grada pružalo se
podgrađe, odnosno Modruška Varoš. U sastav modruškog vlastelinstva spadala
su i sva okolna područja, pa tako i područje Drežnice.
Po nalogu Bernardina Frankopana izrađen je 1486. godine Urbar za modru-
ško vlastelinstvo, koje je tada obuhvaćalo oko 32 naseljena mjesta. Urbar su
sastavili Bernardinovi službenici Martin Oštriharić i Ivan Klinčić. On je na
pisan glagoljicom, ali original nije sačuvan, već samo njegov prepis iz 16. vijeka
pisan latinicom. Urbar predstavlja izvanredan izvor za proučavanje društveno-
-ekonomskih prilika u modruškoj županiji. U njemu je dat vrlo detaljan popis
mjesta i sela čitavog vlastelinstva sa spiskom podanika, kao i spiskom kmetskih
obaveza prema vlastelinu. Tako nam ovaj Urbar daje dosta podataka o najstari
jim nazivima sela kao i o selima koja sada i ne postoje.
Jedno od naseljenih mjesta, koje se spominje u modruškom Urbaru, jeste i
Krakar. Od 1449. godine modruškom vlastelinstvu pripadao je i grad Vitunj, a
zatim Gomirje i Severin, pa su i ta mjesta obuhvaćena u Urbaru. Valja napo
menuti, da se grad i mjesto Ogulin ovdje ne spominju, jer nisu još ni postojali
1486. godine. Naime, ogulinski grad (Frankopansku kulu) sagradio je grof Ber
nardin oko 1500. godine.
Pored svoje velike vrijednosti za proučaavnje društveno-ekonomskih prilika
u modruškoj Županji, ovaj Urbar ima i znatnih nedostataka. Tako se, na pri
mjer, iz njega ne može saznati pravo stanje feudalnih odnosa u tom vlastelin
stvu, jer nije iskazana podjela podanika na kmetove i slobodnjake